10 ZNANSTVENIH MITOVA O MARIHUANI

Posljednjih tjedana, nakon što se u javnosti pojavilo nebrojeno mnogo tumačenja vezano uz korištenje marihuane i s tim u vezi jačih droga, pa i zločina naslonjenih na to, pokušali smo zaobilazno srušiti neke mitove o kanabisu posluživši se čvrstim temeljima znanosti. Brojne publikacije u svijetu koje se bave osuvremenjavanjem odnosa prema kanabisu, naglašavajući njegove ljekovite, odnosno medicinske učinke, imaju, naravno, i sebi suprotstavljene mitove koji  se temelje na brojkama, negativnim učincima, stvarnosti oko nas.  No, istina je da je danas, više nego ikad, potrebno znati neke osnovne stvari o kanabisu, odnosno potrebno je bezrezervno upoznati suprotnu stranu razmišljanja o lakim drogama, koja se temelji na već čuvenih 10 mitova….  

Objavljeno: 20.01.2020.  

Foto: Ivan Franco

Uzmite si  vremena koliko vam je potrebno, raskomotite se i pročitajte ono što možda niste znali o marihuani…  

1 . KANABIS UZROKUJE GUBITAK PAMĆENJA: Mit da  korištenje marihuane (zajednički naziv  koji se odnosi na suhu mješavinu cvijeća, stabljike, lišća i sjemenki biljke Cannabis sativa) uzrokuje gubitak pamćenja je najpopularniji, a ujedno i najveća zabluda. Istina je da je i francuski uvaženi magazin Science&vie 2012. objavio istraživanje u kojem se pokazuje da se korištenjem marihuane pamćenje poprilično smanjuje. Ustvari, to i jest točno, jer istraživanje je pokazalo da se uživanjem, odnosno korištenjem marihuane,  interferiraju procesi  u mozgu koji  uključuju korištenje memorije. Ali, pozor: tijekom korištenja marihuane! Nema, međutim, dokaza  koji  može poduprijeti  tvrdnju da marihuana  utječe na dugoročnu memoriju, kratkoročnu da, ali samo tijekom intoksikacije. To je, istina,  dokazano  kroz više istraživanja u laboratoriju.

2.  KANABIS UTJEČE NA PLUĆA VIŠE OD CIGARETA DUHANA:  Kanabis se može konzumirati na razne načine,  ali iz različitih razloga, a možda je stvar udobnosti  što se uglavnom puši kao cigareta. Stoga,  kao i bilo koji materijal koji se spaljuje, štetan je za naš dišni sustav, može izazvati oštećenja.  Ustvari, oni koji koriste kanabis ne udišu goleme količine  otrovnih aditiva, troše prirodni proizvod biljke čija jedina obrada uključuje sušenje, dok se u cigaretama duhana otrovi uklanjaju tvornički. S druge strane,  trend pokazuje da je manji broj kanabis pušača  od obih koji puše cigarete. Također,  sniferi dim obično rjeđe udišu nego normalni pušači. Barem je tako pokazalo istraživanje iz 2012. godine.  Znanstvene studije su pokazale čak i  da ležerno dugotrajno pušenje marihuane ne šteti plućima.   

3.  KANABIS STVARA OVISNOST:  Nema kemijskih supstancija  u biljci Canabbis  sativa  koje mogu  generirati fizičku ovisnost o pušenju marihuane. Do ovisnosti se dolazi potpuno drugim putem.  Ono zbog čega je  stvarno teško odustati od pušenja kanabisa  jest  područje u kojem ne postoji trend koji utječe na fiziološke promjene u organizmu. Ljudi koji su postali ovisni o navici pušenja marihuane i ne uspijevaju u  pokušajima da prestanu, imaju problema druge prirode, s vlastitim životom.  Marihuana ne stvara ovisnost, osoba koja je ovisnik o marihuani jednako vjerojatno  može postati  ovisnik o igranju videoigara, surfanja internetom  ili bilo čega drugoga  što ne uključuje fiziološku ovisnost.  Takav čovjek treba psihološku pomoć, a globalne brojke najbolje i neumoljivo govore o tome.    

4.  KANABIS JE JAČI OD JAKIH LIJEKOVA:  Apsolutno pogrešno.  To je vjerojatno krivi  argument i najviše šteti istini o  kanabisu. To su snažne droge ili takozvane ” teške droge ”  s kojima se kanabis može usporediti samo kao laboratorijski stvoren i obrađen lijek od prirodnih supstancija.  Ako se igramo statistikama,  možemo vrlo brzo izmanipulirati javnost brojkama o stvarnom stanju stvari. Teorija da je marihuana  „drug do pakla“  stvorena je  u SAD-u, 1991. godine,  kada  je  CASA  (Centar za ovisnosti i zloupotreba droga ) objavila niz izvješća u kojima se spominje da  je jedna osoba dokazala  kako  marihuana  izaziva do 85 puta veću vjerojatnost da se nastavi s jakim lijekovima. Istina je da su statistike potkrijepile  činjenicu koju je lako objasniti: studija provedena u SAD-u   pokazala je da se marihuanu  najviše koristi  od  ilegalnih droga i da je popularna, dok  je kokain bio najslabije zastupljen.  Dakle, očito je da postoji  vjerojatnost kako  je kokain droga koja je  popularna na drugi način i vjerojatno su korisnici testirani na lijekove koji se koriste kod apstiniranja alkohola i snifanja. Podaci nisu nigdje dostupni.  Ustvari, utvrđeno je da 83 posto korisnika marihuane nije probalo kokain, a to nije nigdje navedeno.    

5. KANABIS UNIŠTAVA NEURONE,  IZAZIVA SHIZOFRENIJU,  SMANJUJE INTELIGENCIJU:  Ovaj mit je relativan, podjednako istinit i lažan. Što danas znamo nakon godina opsežnih istraživanja:  da osoba koja konzumira marihuanu  može doživjeti paranoju, maniju proganjanja  ili napad panike,  posebno za vrijeme  konzumacije, iako je to vrlo rijetko.  No,  također  je ustanovljeno  da korisnici marihuane ne trpe posljedice povezane s uništavanjem neurona.  Posrijedi su više  transformacije  stanica nego uništavanje neurona.  Ono što znanstvenici znaju, a to je vrijedno napomenuti, jest  da –  iako je dokazano da sastav marihuane ne ubija  moždane stanice  –  što čine  mnogi drugi lijekovi, posebno  alkohol,  konzumiranje marihuane  uzrokuje ozbiljna oštećenja mozga, ma kakva ona bila.   

6.  KANABIS UZROKUJE APATIJU I TROMOST:  Zlouporaba droga na kraju uvijek rezultira  ravnodušnost i nedostatak motivacije, ali u slučaju kanabisa to je uistinu relativno.  Umjerena konzumacija marihuane ne uzrokuje ove pojave. Opet smo suočeni  s pogreškama u procjeni.  No, znamo  da marihuana uzrokuje određeno stanje u mozgu i utječe na kratkotrajnu memoriju. Pitanje je, međutim,  kako će raditi osoba koja je u takvom stanju cijelo vrijeme? Učinci na mozak, ako konzumacija nije stalna,  nisu trajni, tako da osoba koja koristi marihuanu povremeno ili umjereno  neće biti u stanju beskrajne apatije, koja utječe na  osobni život. Točnije, statistike pokazuju da korisnici kanabisa imaju veće plaće od onih koji ga ne konzumiraju. Procjenjuje se da je riječ o euforiji koja ih prati tijekom uživanja marihuane, pa su radno aktivniji i učinkovitiji, a onda i bolje plaćeni.  

7.  KANABIS MOŽE TIJELO DUGOROČNO INTOKSINIRATI:  Ostaci kanabisa  smješteni su u masnom tkivu konzumenta  i to je ono što je dovelo do mita. Ali ti ostaci nemaju utjecaj na pojedinca. Psihoaktivne droge,  nakon nekoliko sati, ne predstavljaju nikakvu štetu na mozgu,  na tkiva ili bilo koji drugi dio tijela.

8.  KANABIS JE OPASAN ZA ZDRAVLJE:  Tu nema znanstvenih istraživanja koja daju dokaze  da kanabis šteti  integralno. Istina je da postoje minimalne komponente koje mogu uzeti u obzir određene rizike,  pod određenim uvjetima  i  u određenim organizmima, kao i kod mnogih drugih vrsta biljaka. No, ne  postoji niti jedan znanstveni dokaz koji  navodi da konzumacija proizvoda iz kanabisa stvara opasnost  za zdravlje .

9. KANABIS JE DANAS JAČI NEGO PRIJE:  Netočno.  Samo je to poruka  dilera i krijumčara droge koji su doveli do toga da se vjeruje  u tu tvrdnju.  Ima tu i kontradikcija jer lijek  biljnih proizvoda u velikoj većini slučajeva rješava njihov sadržaj, okreće njihove učinke slabiji nego što bi u divljini.

Viewty

10 . KANABIS JE PUT DO ZLOČINA: Pa, ovo je društvena presuda najgore vrste.  To je politika koja ulazi u mračnu igru laži i stvara neodgovornost.  Nema nikakve veze s konzumiranjem marihuane. Istina je da gotovo svi kriminalni krugovi uzimaju lijekove, ali to ne znači da lijekovi uzrokuju kriminal. Znanost je čak dokazala da konzumenti kanabisa  imaju tendenciju manjeg nasilnog ponašanja  i manje su agresivni od onih koji nisu konzumirali marihuanu.

Ovo su činjenice. Na vama je da stvorite vlastito mišljenje i  razbijete mit, da pomognete u tome kako bi i netko drugi bio obaviješten o tome…   

Tekst pripremila: Tihe Zaninović