USKRSNA TRADICIJA I UMJETNOST UKRAŠAVANJA USKRSNIH JAJA U RUMUNJA

Od Ukrajine do Rusije, od Rumunjske do Grčke, pravoslavni svijet slavi Uskrs držeći se svoje gastronomske tradicije, uključujući ukrašena jaja i obredne kruhove. “Christòs anesti” (Krist je uskrsnuo) – najava je uskrsnuća i glas pravoslavnog Uskrsa koji postaje zaziv u slavljima i pozdrav na najvažniji vjerski dan u Rumunja. Na tomu vjerovanju počiva cjelokupno slavlje, koje ne znači samo Isusovo uskrsnuće, već mnogo više – buđenje prirode, obnavljanje života, pročišćenje duše…

Tekst: Nera Karolina Barbarić

Rumunjsku često nazivaju i latinskim otokom u slavenskomu moru, jer veselo miješa slavenske tradicije i latinske običaje. Religija u tomu nije iznimka. Međutim, Rumunji su pravoslavci poput Bugara ili Srba, njihovih susjeda, dok su ostali latinski narodi Europe – Francuzi, Španjolci, Portugalci i Talijani – rimokatolici. Prostrani je to i raznoliki svijet, koji obuhvaća pravoslavne crkve i u kojem se svake godine slave mnoge drevne i duboko proživljene tradicije, s razlikama i sličnostima koje definiraju običaje pojedinih krajeva. Očito je, međutim, da su poganski običaji i kulinarske tradicije među najdublje ukorijenjenima: kao u cijelom svijetu i za svaku priliku, one su te koje daju dušu i okus zabavi.  

Ukrašavanje jaja, aktivnost koja seže još u antičko doba

U pravoslavnoj tradiciji Uskrs je najvažniji praznik. Temeljno obilježje ovomu u osnovi obiteljskom blagdanu daju – bojana ili ukrašena jaja. Postoje mnogi vrlo stari tekstovi koji jajetu daju važno mjesto i evociraju ga kao simbol postanka svijeta. Evo primjera preuzetog iz priče grčke mitologije, objavljenog na Wikipediji: “Kažu da je u početku sve bilo kao, beskonačni vrtlozi i spirale koje se neprestano vrte. Odatle se pojavljuje božanska Eurinoma, sjajna u svojoj golotinji. Ne nalazeći gdje staviti noge ili kako se poduprijeti da pleše, stvorila je nebo i more. Dok je plesala, Eurinoma je postajala živahna i divlja, a što je više plesala, Ofion ju je više želio. Omotao se oko nje i ujedinili su se. Eurinoma se zatim transformirala u golubicu, kako bi snijela Univerzalno jaje.   

Ukrašavanje jaja bila je važna aktivnost u obredima starih civilizacija, a tome svjedoče i brojna arheološka otkrića ljuski jaja starih 60.000 godina ukrašenih motivima životinja (vidi https://svijet.com.hr/ukrajina-kao-srediste-umjetnosti-oslikavanja-uskrsnih-jaja-ili-pisanki/). Potkraj 5. stoljeća, kada je živnuo običaj  slavljenja Kristova  uskrsnuća, vjerojatno je zbog crkvenih propisa, odnosno zabrane konzumiranja jaja, mesa i mliječnih proizvoda tijekom korizme, i 40 dana uskraćenosti – rođena tradicija nuđenja jaja na Uskrs. Za sve to vrijeme kokošja su se jaja pažljivo čuvala do Uskrsa, kada bi uskrsna misa i posvećenje hrane označilo kraj apstinencije. Jaja kojima je istekao rok trajanja čuvana su do kraja korizme, ukrašavala su se i nudila kao srećonoše. U 16. stoljeću te je mjere ukinuo Vatikan, no tradicija je ostala. Danas je u Rumunjskoj, gdje je više od 86% stanovništva pravoslavne vjere, ova tradicija još uvijek snažno prisutna.

Uskrsni običaji u regijama Rumunjske

Ako u drugim zemljama i postoji običaj čokoladnih uskrsnih jaja, u Rumunjskoj se, prema pravoslavnoj tradiciji, pripremaju i jedu obojena tvrdo kuhana jaja, koja se ukrašavaju crvenom, žutom, zelenom i plavom bojom ili lijepljenjem papirnatih oblika i listova povrća u obliku križa. Međutim, rumunjski obrtnici pretvaraju obojena jaja u prava remek-djela narodne umjetnosti. Običaj umjetničkog bojanja  jaja za Uskrs raširen je diljem Rumunjske, ali ona oslikana u Bukovini, povijesnoj regiji u sjeveroistočnoj Rumunjskoj, posebna su zahvaljujući upotrebi vrućeg voska pomiješanog s biljnim bojama za ocrtavanje složenim tehnikama, i to simbola ptica, životinja i biblijskih prizora ptice, biljaka, alata, poljoprivrednih radova. Obojena jaja darivaju se kao želja za preporodom i plodnošću i jedu se na uskrsno jutro. U Bukovini se jaja bojaju na Veliki četvrtak. Često se koristi  crvena boja i vosak.

Jaja se bojaju u crveno i crno kako bi se podsjetilo na patnje Isusa Krista na križu, ali se također koriste žuti, zeleni i plavi tonovi kako bi jaja bila u skladu s proljećem. Ali to svakako nije jedina osobitost rumunjskih uskrsnih praznika. Ljepota rumunjskog običaja sastoji se i u umijeću obrade jaja s toliko vještine, strpljenja i talenta.   

 U Bukovini je također živ običaj da djevojke na uskrsnu noć idu na zvonik i slatkom vodom operu „jezik zvona“ (bat), dok mladići moraju s cvijećem otići do kuća u kojima žive djevojke koje simpatiziraju, a one im, da bi odgovorile na njihove osjećaje, tada ponude crveno jaje.

zemlji Motilor, u noći Uskrsa, tijelo Kristovo (kip, op.) se iz crkve nosi na groblje, gdje ga čuvaju dječaci. Ako ga nisu dobro čuvali, pa bude ukradeno, kažnjavaju se tako što moraju dati gozbu, odnosno hranu i piće i lopovima i oštećenima. Ne uspiju li ga lopovi ukrasti, tada će oni platiti uskrsnu gozbu.

Vjerojatno najpoznatiji običaj jest onaj s područja Transilvanije: prema toj trasiciji, preuzetoj od Mađara, momci idu u obitelji u kojima je jedna ili više djevojaka i prskaju ih mirisom, “da ne ostare”. “Škropljenje” je i danas sačuvano i predstavlja dobru priliku za druženje s prijateljima, ali  i za zabavu.

Ţara Bârsei, oko Brasova, postoji zabava koja okuplja cijelu zajednicu – običaj je to zvan Junia Brasov. Grupe mladih, organizirane kao koledari, uz vatafa (majstor koji je naslijedio znanja magičnih napjeva i plesnih koraka od svojih prethodnika, op.) skupljaju jaja od mladih djevojaka, nakon čega odlaze na Salomonovo kamenje, na piknik, gdje se održavaju razna natjecanja. Najpoznatiji i najomiljenije je bacanje buzdovana.

U području Campulung Moldovenesc, tradicija se ističe složenošću simbola, vjerovanjem u čudotvornu moć molitve i blagoslova. U nedjelju u zoru vjernici izlaze u crkveno dvorište, sjedaju u krug, noseći u rukama upaljene svijeće, čekajući svećenika da posveti i blagoslovi hranu iz uskrsne košarice. Takva se košara priprema ispred svakog ukućana, prema navadama predaka. U košaru prekrivenu tkanim ubrusom sa šarom specifičnom za kraj stavljaju se  na tanjur  simboli veselja za cijelu godinu: zrna maka (koja će se baciti zlu da otjera sušu); sol (koja će čuvati da donese obilje); šećer (koristi se kad god će stoka biti bolesna); brašno (da plod pšenice bude bogat); luk i češnjak (sa ulogom zaštite od insekata). Na tanjur se stavljaju i peciva, šunka, sir, crvena jaja, ali i poširana jaja, novac, cvijeće, dimljena riba, cikla s hrenom, kolači. Nakon posvećenja,  uskrsni obred se nastavlja u obitelji.

U Maramureşu, na području Lăpuşa, sačuvan je običaj da na uskrsno jutro djeca do 9 godina idu svojim prijateljima i susjedima navijestiti Uskrsnuće Gospodinovo. Domaćin daje svakome crveno jaje. Na odlasku se djeca zahvaljuju na poklonu i domaćinima žele “Sretne blagdane”. Na taj praznik momak mora prvi prekoračiti kućni prag kako u tom domaćinstvu ne bi bilo razdora do kraja godine. U Maramureškom se kraju peče mali pšenični kruh, tzv.  pšenični cvij. Dijeli se članovima obitelji, a vjeruje se da će se oni koji ga pojedu naći u raju.  

Călăraşiju, na misi Uskrsnuća, vjernici donose na blagoslov crvena jaja, kolač cozonac i bijele pijetlove u uskrsnoj košari. Pijetlovi se uzgajaju posebno za tu priliku, kako bi ispunili ovu tradiciju, koja kaže – da kad pijetlovi zapjevaju, Krist je uskrsnuo! Najsretniji je onaj domaćin čiji pijetao prvi zapjeva. To je znak da će te godine u njegovoj kući biti izobilja. Nakon službe, pijetlovi se daju siromašnima. U Bukureštu mještani idu u crkvu na uskrsnu subotu, na noćnu misu. Na Uskrs se ljudi pozdravljaju tradicionalnim “Hristos a Inviat Ó” i “Adevarat a Inviat“, što znači “Krist je uskrsnuo” i “Zaista je uskrsnuo”. Blagdanska jela su uskrsna pogača paska, slatki kruh cozonac, janjeća juha i odrezak te tzv. haggis s janjetinom.  

Banatu se za doručkom prvog dana Uskrsa prakticira tradicija paljenja hrane. Zatim svaki objednik dobiva uskrsnu žlicu (vino i posvećeni kruh). Na jelovniku svečanog objeda nalaze se kuhana svinjska koljenica, bijela jaja i tradicionalna jela, nakon čega se objed nastavlja janjećim pečenjem.

Moldaviji se nakon uskrsne noći stavljaju jedno crveno i jedno bijelo jaje u posudu s vodom koja mora sadržavati novčiće; djeca tada isperu lice vodom i dotaknu obraze jajima kako bi imala punu godinu bogatstva. Druga tradicija na obalama Pruta nalaže da se uskrsno jaje pojede, a ljuske bace na cestu.

U bihorskom kraju postoji pak predaja koja kaže da jaje ukrašeno za Uskrs predstavlja sreću: ako se nakon 40 dana ne pokvari, čovjek će imati sreće. I u ovom kraju se na Veliki četvrtak na grobljima pale svete vatre Uskrsnuća, a također na ovaj dan postoji običaj bacanja jaja u metu. Prilikom oslikavanja jaja vezenjem na Veliki četvrtak, Bihorci koriste specifičan alat koji se zove bijorca.

U Apusenima žene u noći uskrsnuća odlaze na groblje kako bi zapalile svijeće na grobovima, a prvi dan Uskrsa počinje pričešću, nakon što se vjernici umiju vodom u koju su stavili crveno jaje, zlatnik i koprivu. I ondje se u uskrsnoj noći uzima tijelo Kristovo iz crkve, nosi na groblje i čuvaju ga dječaci. 

Ponedjeljak nakon Uskrsa

U ponedjeljak nakon Uskrsa, prema rumunjskom drevnom vjerovanju,  umiruju se stari duhovi. Ti drevni duhovi, odnosno mali ljudi, ne mogu sami odrediti kada je Uskrs i to shvate tek kada ugledaju ostatke ljuski jajeta kako plutaju po vodi, a koje su tamo stavili svečari.

Hrana, dakle, ima snažnu konotaciju u rumunjskoj uskrsnoj  tradiciji. Paska, tradicionalni uskrsni kolač, koji se možda pripremao u četvrtak ili subotu prije i blagoslovljen je u crkvi, u fokusu je uskrsne tradicije: ovaj se kolač pravi od tijesta, sira i grožđica. Janjetina, koja simbolizira Krista, zatim sirevi, povrće, slatki kruh i, naravno, jaja nezaobilazni su za uskrsnim stolom. Kao i na drugim uskrsnim slavljima u istočnoj Europi, tuckanje jaja popularna je igra smisao koje je također izvučen iz praznovjerja: gubitnik će prvi umrijeti i mora dati svoje jaje pobjedniku kako ga u zagrobnom životu ne bi tretirali kao pokvareno jaje.

Košarica s blagodatima koja ide na posvećenje u crkvu priprema se strogo prema tradiciji: tu se uz jelo stavljaju mak, sol, šećer, brašno, luk i češnjak – simboli radosti godine koja je pred nama. Na taj se tanjur stavlja još paška, šunka, novac, cvijeće, cikla s hrenom i crvena jaja. Također, košara je prekrivena dekicom ukrašenom šarama specifičnim za određeno područje. Posebna je simbolika posvećenja ostalih dijelova košare: mak se baca u rijeku da spriječi sušu; sol donosi obilje u godini; posvećeni šećer je lijek za bolesnu stoku; luk i češnjak imaju ulogu zaštititi od insekata; u polje se sije brašno kako bi rod pšenice bio onakav kakav se očekuje.

Također, uzorci napravljeni na ljusci svakog jajeta više su od ukrasnih elemenata. Kao i na narodnoj nošnji, tako i crteži na jajima imaju istu simboliku i pričaju priče, one o životu, njegovim zlima i tugama, vjerovanjima i radostima. Vrlo često su i na ovim jajima opisani biblijski prizori. Spirala tako označava vrijeme i vječnost; okomita linija predstavlja život, a vodoravna linija smrt. Pravokutnik znači  misao i znanje, a česti su i simboli  zvijezda, sunce, ali i Rođenje Kristovo.

Nedjeljom ujutro, pak, prije odlaska na uskrsnu misu, u crkvi postoji vrlo zanimljiv običaj: domaćica ili tko se prvi probudi pripremi lavor s mlakom vodom u koji se stavi crveno obojeno jaje, kopriva i novčić. Tom vodom moraju se oprati svi članovi obitelji kako bi cijele godine imali zdravlje (kopriva), novac (novčić) i vjeru (jaje). Za mališane uskrsni zec donosi darove i slatkiše.

Uskrs i Rumunji u Hrvatskoj

„Gdje god bili, za Rumunje priprema za Uskrs uglavnom znači uređenje blagdanske kuće i pripremanje tradicionalnih jela“ –  rekla nam je Alina Dobrescu, predsjednica Udruge Rumunja u Zagrebu, čijom zaslugom smo došli do važnih saznanja o običajima rumunjskoga naroda u vrijeme Uskrsa. „Iako je blagdan Uskrsa prepun običaja i tradicije koji se razlikuju od jednog do drugog kraja zemlje, glavno značenje daje onaj jedinstveni osjećaj u nama, koji nam daje i radost i mir, ali i nadu da, bez obzira kako da je život težak, uvijek ćemo ga moći podnijeti ispočetka.“

 Alina Dobrescu omogućila nam je također kratka pregled najpopularnijih uskrsnih tradicija i običaja u Rumunjskoj, koji  trebaju donijeti sreću i zaštititi od nedaća. U Zagrebu već 5 godina postoji rumunjska pravoslavna parohija u kojoj se svake godine okupljaju pravoslavni kršćani i, zahvaljujući parohu Nicolae Cerutaa, slave svoj najveći blagdan po uzoru na tradiciju iz svoga kraja. Donosio neke od običaja:  

*Crvena jaja: Najpoznatiji uskrsni običaj vuče podrijetlo iz prizora razapinjanja Isusa na križ na Veliki petak. Dolazeći vidjeti svog raspetog sina, Djevica Marija držala je u ruci košaru jaja koja su pocrvenjela od krvi Spasitelja. U narodnoj tradiciji crvena jaja su sreća. Upravo zato je na Uskrsno jutro dobro oprati lice vodom iz posude u koju su stavljena crvena jaja i srebrni novčići. Istodobno, za uskrsnim stolom tuckaju se crvena jaja uz poznatu rečenicu “Kristos uskrsnu! – Vaistinu uskrsnu!”, što simbolizira oproštenje teškog grijeha onima koji su to izgovorili. Štoviše, ako netko otkrije dva žutanjka u jajetu, ta će se osoba uskoro udati ili oženiti.

*Nova odjeća: Na prvi dan Uskrsa postoji običaj nošenja posve nove odjeće. Gest simbolizira obnovu tijela i duše.

*Zveckanje lonaca: Po tradiciji – da bismo uvijek bili zajedno sa svojim najdražima, prvo razbijeno jaje moramo podijeliti sa svim članovima obitelji. Također, jaje mora razbiti glava obitelji. On jaje i  očisti, a svatko uzme komadić toga jajeta i smjesta ga pojede.

U Zagrebu se pred Uskrs, u Udruzi Rumunja, svake godine okupljaju djeca kako bi bojala jaja, čitala tematske knjige iz dječje knjižnice i učila tradicionalne metode bojanja jaja. No, drže se i drugih običaja:

*Prolazak ispod stola na Veliki petak: Veliki petak ili Suhi petak, kada se skida Sveti epitrahilj, to znači da se makne stol usred crkve, stavi svetac na stol i prođe ispod njega. Običaj kaže da morate proći tri puta kako biste izbjegli bolesti i imali sreće cijele godine. Na Veliki petak je crni post i ne radi se.

*Čuvanje svijeće iz Uskrsne noći: Prema pučkoj rumunjskoj tradiciji, svijeća s kojom je uzeto Sveto svjetlo mora se držati u kući, a u slučaju ozbiljnih bolesti ili prirodnih nepogoda mora se upaliti.

*Tradicionalna jela pripremaju se samo od janjetine: U svim rumunjskim obiteljima na uskrsni stol poslužuje se janjetina, pripremljena bilo u obliku odreska, janjetine ili juhe. Janje simbolizira Isusa Krista koji se žrtvovao za spas čovječanstva.

*Zašto je Uskrs, uskrsni kolač okrugli: Uskrs se peče samo jednom godišnje i ima okrugli oblik, jer se vjeruje da su Spasiteljeve pelene bile okrugle.

Praznovjerja vezana uz Uskrs i uskrsne običaje

Uskrsni su blagdani sve do danas zadržali svoju draž i značenje, trenutak su mira i blizine obitelji. Te osjećaje daje religijsko značenje, prema kojem uvijek postoji šansa za spas, ali i tradicija: bojano jaje, zečić, objed s tradicionalnim uskršnjim jelima, subotnja večernja služba i uzimanje Svetog svjetla. Međutim, neke nepisane zapovjedi ustalile su se u vjerovanju i pripadaju uskrsnoj tradiciji:  1. Na dan Uskrsa nije dobro spavati, jer ćete u ostatku godine biti pospani, imat ćete peh, crvi će jesti sjemenke, žetva će biti uništena i kiša će vas uhvatiti kad god budete željeli raditi na polju. 2. Sveto svjetlo – svijeću Uskrsnuća treba držati u kući i paliti ju u slučaju bolesti, prirodnih nepogoda, nedaća. 3. Na uskrsno jutro dobro je prvi put pogledati u posudu neotvorene vode. Kažu da ćete ostatak godine imati dobar vid.

4. Lice je dobro oprati svježom vodom iz nove čaše, u koju se stavi crveno jaje, bijelo jaje, srebrni novčić i vlat zelene trave, znakovi zdravlja, napretka i rasta.  5. Na Uskrs se ne jedu posoljena jaja, jer se u protivnom cijele godine znojiš. 6. Paska (uskrsni kolač, op.), križ na njoj ili anafura smatraju se lijekom, zato se njihovi komadi čuvaju tijekom cijele godine. 7. Za uskrsni obrok dobro je prvo pojesti jaje, jer se vjeruje da ono donosi zdravlje tijelu tijekom cijele godine; zatim ribu i pticu, da bude brz kao riba, a lak kao ptica. 8. S kim na Uskrs tuckate obojana jaja, toga ćete sresti na onom svijetu. 9. Čuvate li crveno jaje 40 dana nakon Uskrsa i ne pokvari se, imat ćete sreće cijele godine.

10. Na Uskrs se ispod praga stavlja komad željeza, kao zaštita za kuću. 11. Ako vam u kuću prvi uđe muškarac, cijele godine ćete imati sreće. 12. Za Uskrs postoji vjerovanje da se nebo otvara i omogućuje dušama umrlih da se vrate kući, da zaštite svoje drage.

13. Kaže se da su oni koji umru na Uskrsnu nedjelju izuzeti od Božjeg suda, njihove duše idu izravno u nebo. 14. Djeca rođena na Uskrs su blagoslovljena, imaju vedar život i posuta su srećom cijeli život.

 Napomena: zahvaljujem Alina Dobrescu, predsjednici Udruge Rumunja u Zagrebu, na pomoći u realizaciji ovoga teksta.