U subotu, 7. lipnja, u zelinskoj je Galeriji Kraluš u tamošnjem Pučkom otvorenom učilištu, upriličena izložba i promocija nove editivne uspješnice Turističke zajednice Sv. Ivan Zelina – odnosno, trećega izdanja haiku putopisa Samuraji šanka, autora Marijana Grakalića. Treće, dopunjeno izdanje knjige osnaženo je karikaturama zelinskih “samuraja” što ih je u ozbiljno-komičnom duhu maestralno napravio proslavljeni Stiv Cinik…
Na promociji trećeg izdanja knjige Samuraji šanka Marijana Grakalića te izložbe karikatura Stiva Cinika govorili su (slijeva na desno): Stiv Cinik, Marijan Grakalić, Vesna Bičak Dananić, Marinka Zubčić Mubrin i Hrvoje Košćec
Sve je zapravo počelo dolaskom pjesnika, pisca i poetskog globtrottera Marijana Grakalića u Blaževdol, u predgrađe novo-starog središta kontinentalne vinske kulture, Sveti Ivan Zelina. Direktorica TZG Svetog Ivana Zeline, Marinka Zubčić Mubrin, prepoznala je vrlo brzo izvrsnu prigodu kako poezijom predstavi cijeli zelinski kraj poznat po vinu i vinogradima. Potporu tom projektu iskazao je i donedavni gradonačelnik Sv. Ivana Zeline, Hrvoje Košćec.
S izložbe i promocije: Zelinski samuraji, odnosno članovi udruge vinara i vinogradara Brina zabilježeni su karikaturama u knjizi i na izložbi
Knjiga “Samuraji šanka”, napravljena u džepnom formatu, unijela je u tradicionalni haiku – umjesto dočaravanja krajolika – ironičnu, liričnu gotovo narodski vještu britkost, premda autor ne izlazi iz liričnosti i pravila koja čini potku te istočnjačke forme. Sadržajno, šank je svojevrsni krajolik u Grakalićevim intrizičnim stihovima, a u kojem uživaju Zeličanci, prepušteni čulnim senzacijama koje u njih izaziva blagodarna kapljica kraljevine. Kroz istančanu haiku formu koja sama po sebi donosi tisuće slika i značenja, Grakalić priča o čežnji, putovanju, vinogradu, djetinjstvu, zgodama i nezgodama noći i jutra, te ponajprije uživanju u ljepoti zelinskoga brdovitog, vinorodnog i bogatog kraja. Potraga za dobrim šankom (potraga za poetskim krajolikom!) u knjizi se preoblikovala u poetsko-turistički vodič, posredni pregled mjesta i događaja, ali i jednokratnih emocija. Knjigu, uz to, preplavljuju originalne i duhovite upute za sve vitezove poezije, ljubitelje dobre kapljice i putnike namjernike koji se zateknu u ovom kraju vina i vinograda. Ne čudi stoga što su Samuraji šanka u vrlo kratkom vremenu postali važno duhovno putovanje cestama i stazama zelinskoga kraja, za što će direktorica TZG Sveti Ivan Zelina, Marinka Zubčić Mubrin, reći kako su to “kratke priče velikih doživljaja”, ali i zabilježiti u povodu promocije trećega izdanja knjige i izložbe karikatura: “Samuraje šanka možemo okarakterizirati kao vladare svih degustacija, poznavatelje svih životnih perspektiva i čuvare najvažnijih uspomena. Kao važan dio suživota Zelinčana i svih posjetitelja, zaslužili su biti zabilježeni u kratkoj pjesničkoj formi Marijana Grakalića, koji im je posvetio zasluženu misao, osjećaj i stih. Kratkoća pjesničke forme sami je nektar života koji kola i bruji zelinskim bregima, ulicama i među stolovima. Posjetiti Zelinu, uživati u ljepotama brega i vinograda, a propustiti inspiraciju koju u sebi nose samuraji šanka, gotovo kao da je pola doživljaja… Kako bi sve bilo dobro i veselo shvaćeno, pa i objašnjeno, zbirka je obogaćena karikaturama Stiva Cinika koje jačaju dojam za sigurnu inspiraciju na ovo zelinsko vinsko – samurajsko putovanje. Čekamo vas da zajedno stvaramo nove haiku stihove, naš Marijan Grakalić najbolji nam je učitelj”, napisala je Marinka Zubčić Mubrin.
Promociji knjige i izložbi karikatura prisustvovali su gosti iz Zeline i kulturnjaci te umjetnici iz Zagreba (gore i dolje).
Ukratko, pet godina nakon prvog i tri godine nakon drugog izdanja, Samuraji šanka i dalje su aktualno štivo. No može li haiku biti dovoljno rječit da nam dočara putopis? I što se dogodi kada se udruže Marijan Grakalić i Turistička zajednice, pita se – dakako retorički – Marinka Zubčić Mubrin, direktoricaTZG Sv. Ivan Zelina u predgovoru knjizi Samuraji šanka, i dodaje: “Što kada nam vino ispriča priču o čežnji, putovanju, bregima, vinogradu, djetinjstvu, uživanju u čistoj nepatvorenoj ljepoti našeg brdovitog kraja, vinorodnog i bogatog.
Desno: Stiv Cinik i Marijan Grakalić, autorski samurajski dvojac
Knjiga je prvotno zamišljena kao posve nekonvencionalan zelinski turistički vodič, ali je samo tri godine poslije tiskano drugo izdanje, dvojezično, s prijevodima pjesama na engleski i predstavljeno na promociji drugog izdanja na 9. festivalu reportaže i reportera Fra Ma Fu u Daruvaru, gdje su Marijan Grakalić i Marinka Zubčić Mubrin objasnili kako haiku može biti poetski putopis i kako se u svega par riječi može opisati tipična atmosfera ili neki zanimljiv događaj, naširoko prenijeti iskustvo iz birtije ili sa šanka. „Te su slike i prispodobe jednostavne i svakom lako razumljive, pa su ih mnogi od mojih prijatelja usvojili kao poučnu literaturu. Haiku, kratka opisna poetska forma nastala u Japanu tako je svoj dom stekla u srcu stare Europe gotovo prirodno, kao da raste s trsjem na našim brežuljcima i u vinogradima“, rekao je tada Grakalić.
Novinar i pisac Marijan Grakalić studirao je na Sveučilištu u Zagrebu. Jedan je od pokretača časopisa Zoon Politikon (1978.) na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. Surađivao je u najvažnijim medijima osamdesetih godina prošloga stoljeća. Od 1989. do 1993. bio je glavni urednik neovisna mjesečnika Azur journal, a radio je i u nakladnićkoj kući Mladosti te u tjedniku Globus. Autor je vrlo zapaženih romana kao Bivši čovjek, Posljednji Štignjedeci, Pogled u noć, knjige priča Smrt Jameca Joycea, zbirke poezije Pjesme vojnika itd. Pokretač je Gornjogradskog književnog festivala i Međunarodnog festivala književnosti u četiri godišnja doba te urednik vrlo čitanog portala za kulturu www.radiogornjigrad.blog.
Stiv Cinik, pravim imenom Stevan Šinik, obrazovani je likovni umjetnik, proslavljeni animator i karikaturist, a ovaj je zelinski haiku vodič obogatio nacrtavši četrdesetak karikatura članova Udruge vinogradara i vinara “Brina”, portretirajući ih na svoj prepoznatljivi cinični likovni način. Dosad je radio na više animiranih dugometražnih filmova, tv serija i kratkih filmova; objavio velik broj portretnih karikatura, ilustracija i stripova; dobitnik je više nagrada i priznanja na svjetskim festivalima za karikaturu. Itd. Član je ULUPUH-a, pri kojem je formirao sekciju za animirani film, strip, ilustraciju i karikaturu.
Tekst: N.K.Barbarić, Fotografije: Zoran Osrečak
