KAKO LJETI ŽIVJETI S VISOKIM TLAKOM

Za visoki krvni tlak kažu da je bolest suvremenog čovjeka,  a njegove su komplikacije  kardiovaskularne bolesti, kao vodeći  uzrok smrtnosti u svijetu i u nas, te moždani udar, koji zajedno sa srčanim udarom s pravom nazivaju – „ svjetskim ubojicama  broj jedan“. Povezano je to sa čak 13 posto smrtnih slučajeva u svijetu! Kako visokotlakaši najviše problema imaju na prijelazu godišnjih doba, kad su česte promjene vremena i kad se povećavaju temperature, evo što o hipertenziji svakako trebate znati…

 „Koliki vam je tlak? Znate li?“ – pitala je Margaret Chan, šefica Svjetske zdravstvene organizacije (od 2006. do 2017.) diplomante na jednoj proslavi  te organizacije, no nastao je muk. A neugodnu je tišinu prekinula ona sama preciznim odgovorom: „Moj krvni tlak je 120 sa 80!  Nije loše za jednu staru damu“, našalila se potom  ova  kineska liječnica i na taj način, ustvari, započela kampanju kojom je WHO  ljude u cijelom svijetu pozvao na redovnu kontrolu svoga krvnog tlaka. Taj  jednostavni, bezbolni medicinski pregled mogao bi produžiti milijune života, a istodobno smanjiti izdatke zdravstvenih sustava mnogih zemalja. Jer, ne zaboravimo, ova podmukla bolest, koju je teško otkriti, jer godinama ne mora pokazivati nikakve znakove,  najveći je uzročnik invalidnosti i prerane smrti u svijetu. Prema podacima WHO, kod čak 9,4 milijuna ljudi koji u svijetu umru od posljedica srčanih i moždanih udara otkriveno je da je prethodnik bio – povišeni krvni tlak. A trajno povišeni krvni tlak u Hrvatskoj muči čak 40 posto ljudi.

Statistički, povišeni krvni tlak pogađa jednu od tri  odrasle osobe širom svijeta, češće pogađa muškarce kad su u mladenačkoj dobi, a u starijoj dobi izloženije su žene; češći je kod siromašnije populacije, a Svjetska zdravstvena organizacija u dokumentu “ Zdravlje 2020.“  identificira  ga  kao jedan od glavnih javno-zdravstvenih problema u europskoj regiji.

PREVENCIJA VIOKOG TLAKA U EUROPI: U europskoj regiji naročitu pozornost posvećuju problemu s povišenim krvnim tlakom, jer je učestalost čak 60 posto viša u usporedbi s SAD-om i Kanadom, a povezuje ga se izravno  s 25 posto infarkta  miokarda  i  42 posto svih smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti u cijeloj europskoj regiji godišnje. Jdno izvješće Ujedinjenih naroda  o prevenciji i kontroli nezaraznih bolesti  navodi da su upravo  kardiovaskularne bolesti odgovorne za najveći broj  (čak 39 posto) smrtnih slučajeva od kroničnih nezaraznih bolesti u svijetu, u osoba mlađih od 70 godina.

KAD JE NORMALAN,  A KAD POVIŠEN KRVNI TLAK?  Krvni tlak je pritisak krvi na stijenke krvnih žila (arterije) u svakom dijelu tijela. Krv teče kroz krvne žile jer je pod određenim tlakom, a tlak se stvara radom srca kao pumpe. Stalno povišeni krvni tlak tjera srce na rad iznad njegovih mogućnosti. Kako bismo razlučili što je visoki, a što niski krvni tlak, nužno je znati vrijednosti normalnog krvnog tlaka za naš organizam – to je graničnih  140/90 mmHg, a mnogo bliže definiciji pravog normalnog krvnog tlaka, koji ne oštećuje sustav krvnih žila i omogućava zdrav život,  jest prosječnih 120/80 milimetara stupca žive (mmHg). Liječnici tvrde: ako ste dosegnuli 120-139/80-89  mmHg,  na pragu ste pre-hipertenzije. Krvni tlak mjeren 140-159/90-99 mmHg  smatran  je  prvim stupnjem visokog krvnog tlaka  (primarna ili esencijalna hipertenzija), a stupanj 2 (tzv. sekundarna hipertenzija)  mjeri 160 i više / 100 i više mmHg . U više od  95 posto slučajeva povišenog krvnog tlaka uzrok nije poznat , a najčešće je tada riječ o primarnoj hipertenziji. Kada je povišeni tlak simptom neke druge bolesti, primjerice bubrežne, uzrok mu je poznat, tada  je riječ o sekundarnoj hipertenziji. Ako ste si samo jednom izmjerili tlak i bio je visok, ne možete se odmah proglasiti „tlakašem“. Tlak se mora mjeriti više puta tijekom jednog razdoblja, ali i više puta tijekom četiri tjedna. Nađemo li ga trajno povišenim, tada može liječnik postaviti dijagnozi visokog tlaka – hipertensio arterialis.

Konvencionalna medicina ne može trajno izliječiti primarni povišeni tlak, ali može ga uspješno nadzirati i otklanjati neželjene posljedice. Liječenje zahtijeva individualan pristup svakom pacijentu s traženjem dobitne kombinacije raznih lijekova i iznalaženje pravih doza lijekova, u čemu je važna i uloga samog pacijenta  u samomjerenju i samokontroli tlaka. Liječenje primarne hipertenzije s konvencionalnom terapijom lijekovima je dugotrajno  i doživotno. Zato je veoma važna dobro tempirana kombinacija terapije lijekovima i promjene načina života.  Kvalitetniji način života za svakog pacijenta kojeg muči hipertenzija  uvijek je najbolje rješenje.

UZROCI HIPERTENZIJE I SIMPTOMI UPOZORENJA:  Visoki se tlak  izravno povezuje sa životnim navikama, a velik broj tlakaša uopće nije svjesno da ga uopće  imaju.  Može proći  i desetak godina a da se visoki tlak ne uoči, istodobno se trend nezdravoga  življenja  nezaustavljivo širi, upozorava WHO;  jedemo previše soli u jelu, neumjereni smo u alkoholu, puši se, ne krećemo se, pod stalnim smo stresom, muče nas kilogrami … Stručnjaci tvrde da uzroci  hipertenzije uključuju i obiteljsku povijest, genetiku, stariju dob, kroničnu bubrežnu bolest i poremećaj štitnjače. Želite li riješiti visoki tlak morate biti svjesni svih rizičnih čimbenika u sklopu svojih svakodnevnih aktivnosti i prehrane. Kroz razumijevanje tih uzroka, možete živjeti zdrav i kvalitetan život.

Povišeni krvni tlak godinama ne boli, ali kad nakon višegodišnjeg podmuklog postojanja „udari“ na srce, mozak, protok u žilama, bubrege, ponekad je već prekasno za djelovanje. Posebice se  moždani udar  dovodi u vezu s visokim tlakom kao najčešća komplikacija visokog tlaka, kao i opasnosti koje nosi neotkrivena  i neliječena hipertenzija. Stoga obratite pozornost  na  bol i pritisak u glavi, mučninu, crvenilo lica, krvarenje iz malih kapilara u nosu ili u bjeloočnici oka, brzo umaranje, slabu  koncentraciju, loše spavanje, uznemirenost, ubrzani ili nepravilan rad srca, koji pak posredno upozoravaju na probleme s visokim tlakom.  Obratite pažnju i na razinu  kolesterola  jer je povišeni LDL kolesterol ( štetni kolesterol)  uz šećernu bolest, pušenje i visoki tlak – jedan od četiri rizika za koronarnu bolest, infarkt…

SAMO PAR ZRNACA SOLI MANJE… Kad solite hranu, nemojte sasuti svu sol u nju, zadržite među prstima barem par zrnaca i vratite ih u soljenku. Zašto? Zato jer smanjenje dnevnog unosa soli s 12 grama na dnevni unos od devet grama smanjuje za 22 posto moždani udar i za 16 posto srčani udar! Dobar razlog, zar ne?

Prema istraživanju sveučilišta  Ontario,  manji unos soli omogućava veću elastičnost krvnih žila, što automatski dovodi do snižavanja krvnog tlaka. Natrij iz soli može čak oštetiti krvne žile mozga i dovesti do moždanog udara i bez povišenog krvnog tlaka, što dovoljno govori koliko je sol opasna za zdravlje općenito. Snižavanje unosa soli može se regulirati smanjimo li  konzumaciju gotove prerađene hrane i suhomesnatih proizvoda ( u Europi je  to čak 70 do 75 posto konzumirane soli ). Potrošači dodaju preostalih 25 do 30 posto tijekom pripreme jela ili dodatnim soljenjem ponuđene hrane. Prekomjeran unos soli, stav je WHO-a,  globalni je problem, ali  osim toga zabrinjava i prehrana koja je opterećena  visokim unosom šećera,  masti, naročito zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom.  

EUROPLJANI VOLE MASNO: U  Europskoj se uniji troši velika količina masti godišnje. Stanovnici EU prosječno troše 1,5 kg maslaca na godinu, što je 4 grama po danu.  Oko 2000. godine  države članice EU izvještavale su o 600.000 smrtnih slučajeva zbog koronarne bolesti srca, a gotovo 400.000 smrtnih ishoda zbog moždanog udara svake godine. Čak i  male promjene u prehrani mogu značajno smanjiti razinu  kolesterola u krvi i vrijednost krvnog tlaka, a time i smrtnost uslijed srčanih bolesti.  Zamjena  samo  jedan posto zasićenih masnih kiselina s 0,5 posto jednostruko nezasićenim masnim kiselinama i 0,5 posto višestruko nezasićenim kiselinama može sniziti razinu kolesterola za 0,06 mmol/l.  Zvuči kao minoran rezultat, ali… kad bi se ova praksa usvojila u EU, procjenjuje se, smanjilo bi to broj smrti zbog koronarne bolesti za gotovo 10.000  i više od 3.000 zbog moždanog udara. Vojska je to spašenih života, za koju se vrijedi boriti promjenom stila života i poticanjem ljudi na drugačije navike.

U europskoj regiji duhan je također odgovoran za 16 posto smrtnih slučajeva  –  u dobi  od  tridesete  godine života naviše, a svake godine tako nestaje 1,6 milijuna života. Potom, u europskoj regiji se dvostruko više konzumira alkohol u odnosu na svjetski prosjek,  a prekomjeran unos alkohola u organizam, tijekom godina  zasigurno će se odraziti na tlak. Primjerice, 300 mml  jedinica je alkoholnog pića ( jabukovače, pive, mala čaša vina, čašica žestokog pića), čija se tjedna doza od 21 jedinice  preporučuje muškarcima, a 14 jedinica  tjedno ženama. Držite li se ovih preporučenih ograničenja, to bi trebalo povoljno utjecati na niski krvni tlak, a nikako ne bi smjelo biti uzrokom  pojavi visokog tlaka. Kod osoba koje dosta piju, prestanak unosa alkohola može dovesti do normalizacije tlaka.

 NAJBOLJE JE AKO UZMETE ŽIVOT U SVOJE RUKE:  Pokrenite se,  nakon sjedenja na radnom mjestu, u automobilu, pred televizorom  uzmite si 30 minuta, pet puta tjedno i održite srce zdravim, a smanjit ćete na taj način i krvni tlak. Ako vam  je 30 minuta dnevno nedostižan san u vašem vremenskom rokovniku i nećete moći vježbati baš svaki dan, nađite neke aktivnosti od kojih ćete se malo oznojiti i ostati  lagano bez daha, sve samo nemojte biti statični. Ako je potrebno – smršavite! To će zasigurno smanjiti vaš visoki tlak i smanjiti rizik srčanih oboljenja. Dokazano je da gubitak desetak suvišnih kilograma, te održavanje te težine tijekom dvije godine snižava vrijednost krvnog tlaka za 6-9/4-6 mmHg. Izaberite nemasnu i niskokaloričnu hranu, odaberite neku vama dragu fizičku aktivnost i ne morate držati dijetu kako biste smršavili. Meditirajte, bavite se jogom, pođite na akupunkturu  – sve to blagotvorno će djelovati na nakupljeni stres, a  samim time i na vaš visoki tlak.

Prevencija je neusporedivo povoljnija i ugodnija nego rješavanje zdravstvenih problema izazvanih visokim krvnim tlakom, poručuju  iz Svjetske zdravstvene organizacija. Karizmatična bivša  predsjednica Svjetske zdravstvene organizacije, Margaret Chan, govoreći diplomantima, ustvari se obratila svima nama poručivši: „Igrajte na sigurno i kontrolirajte krvni tlak. Budite pametni, uredite svoj život, slušajte savjete svog liječnika! Vi sve imate u svojim rukama. Ne dopustite da vam  nevidljivi ubojica  uzme godine života!“

VRUĆINE UGROŽAVAJU VISOKOTLAKAŠE: Toplina  u tijelu dovodi do niza promjena u fiziološkim procesima, koji mogu utjecati na visoki tlak. Mehanizmi za regulaciju tjelesne topline se potiču, a temperatura se tako zadržava i normalnim granicama – pojačano se znojimo i dolazi do proširenja krvnih žila. Na taj se način smanjuje volumen krvi, a povećava se kapacitet krvnih žila, što su dva najvažnija mehanizma regulacije krvnog tlaka. U ljetno vrijeme trebalo bi češće mjeriti tlak, a kod mnogih će se pojavljivati oscilacije, pa čak i znatno sniženje tlaka. Neki će to očitano sniženje na tlakomjeru dočekati kao znak da mogu smanjiti ili čak potpuno ukinuti antihipertenzivnu terapiju, što nikako nije dobro. Budite oprezni i ništa ne činite bez dogovora s liječnikom.

To što se tlak prividno snizio  još uvije ne znači da je nizak. Nadalje, visokotlakaši obično piju nekoliko lijekova za snižavanje tlaka, a ukoliko smanjuju svoju terapiju, morali bi znati koji lijek i za koliko ga smiju smanjiti. Većina antihipertenziva ima produženo djelovanje, pa se kod korekcije terapije treba imati na umu da se puni efekat smanjenja ne osjeti odmah. Treba na taj način izbjeći prebrzu i preveliku redukciju terapije, koja bi se mogla odraziti na neželjeno povišenje tlaka. Čak i ako je smanjimo, terapiju treba uzimati redovito. Neujednačenost uzimanja lijekova pridonosi oscilacijama tlaka, koje su ljeti ionako česte. K tome, ljeti dodatno pazite na opasnosti izlaganju suncu: odjenite se u laganu odjeću, na glavu stavite šešir,  a najbolje bi bilo ne izlagati se suncu  od 10 do 17 sati. Sve tjelesne aktivnosti poput plivanja, šetnje i laganih vježbi su dobrodošle kod osoba s visokim tlakom, čak i ljeti, stoga ih slobodno upražnjavajte. Gubitak tekućine, uslijed znojenja, se mora nadoknaditi  običnom vodom ili mineralnom, zbog vraćanja elektrolita, te lagano zaslađenim čajevima i prirodnim voćnim sokovima. Alkohol je najbolje izbjegavati, jer akutna konzumacija većih količina alkohola dovodi do pada tlaka, koji se ljeti ionako snižava, a to može dovesti do dodatnih komplikacija.

PARADONTITIS I HIPERTENZIJA: Analiza podataka zdravstvenih i stomatoloških  pregleda u više od 3.600 osoba s povišenim krvnim tlakom otkriva da ljudi sa zdravijim zubima i zubnim mesom imaju niži krvni tlak i bolje reagiraju na lijekove za snižavanje krvnog tlaka – u usporedbi s onima koji imaju bolest desni ili parodontitis. Konkretno, ljudi s parodontitisom imali su 20 posto manje vjerojatnosti da će postići zdravu razinu krvnog tlaka u usporedbi s pacijentima dobrog oralnog zdravlja. S obzirom na nalaze, istraživači vjeruju da pacijenti s parodontalnom bolešću mogu zahtijevati strožu kontrolu krvnog tlaka, dok oni kojima jedijagnosticirana hipertenzija ili trajno povišeni krvni tlak mogu imati koristi od uputa stomatologa.

Prema najnovijim preporukama American Heart Association / American College of Cardiology, ciljni raspon krvnog tlaka za osobe s hipertenzijom je manji od 130/80 mmHg. U spomenutoj studiji su bolesnici s teškim parodontitisom imali sistolički tlak koji je u prosjeku bio 3 mmHg viši od bolesnika s dobrim oralnim zdravljem.Sistolički tlak (najveći broj na očitavanju krvnog tlaka) označava pritisak krvi na stijenke arterija.Iako se čini da je mala, razlika od 3 mmHg slična je snižavanju krvnog tlaka što se može postići smanjenjem unosa soli za 6 grama dnevno (što odgovara jednoj žličici soli ili 2,4 grama natrija ), ističu istraživači.

 “Pacijenti s visokim krvnim tlakom i njihovi liječnici trebaju biti svjesni da dobro oralno zdravlje može biti jednako važno u upravljanju bolešću kao i razne životne intervencije koje pomažu u kontroli krvnog tlaka, poput malih količina soli, redovite tjelovježbe i kontrole težine “, utvrđeno je također u istom istraživanju. Unatoč činjenici da studija nije zamišljena da bi se točno objasnilo kako parodontna bolest ometa liječenje krvnog tlaka, istraživači vjeruju da su njezini rezultati u skladu s onim istraživanjima koja povezuju niski stupanj oralne upale s oštećenjem zuba, krvnih žila i kardiovaskularnog rizika.

PRIRODNI LIJEK PROTIV HIPERTENZIJE: Tradicionalni narodni lijek za visoki tlak, čije je djelovanje i znanstveno potvrđeno,  jest češnjak.  Kao lijek dosta je korišten u kineskoj narodnoj medicini. U Njemačkoj su znanstveno ispitivali njegovo djelovanje i  ustanovljeno je da  znatno snižava  dijastolički (donji) krvni tlak, kod oboljelih sa srednje teškom hipertenzijom. Taj se učinak  postiže već s nekoliko češanja češnjaka dnevno, a tijekom ispitivanja efekat češnjaka postajao je sve veći, što potvrđuje njegovo kumulativno djelovanje. No, kako djeluje češnjak? Tako da svojom sposobnošću opušta glatke mišiće krvnih žila i širi ih, a za to je djelovanje zaslužan – adenozin.  Češnjak svrstavaju u jednu od najzdravijih namirnica, a snižava krvni tlak za  čak 5 do 10 posto.

U azijskim zemljama od davnina se koristi celer za snižavanje krvnoga tlaka.  Dr. William Elliot sa sveučilišta Chicago, izolirao je iz celera tvar koja snižava krvni tlak smanjujući hormon stresa, koji dovodi do sužavanja krvnih žila i povećanja pritiska. Celer snižava i kolesterol, koji je često povišen kod osoba s esencijalnom hipertenzijom – pojavom visokog tlaka čiji uzrok nije poznat.

Berlinski istraživač Peter Zinger pak smatra da su omega -3 masne kiseline u ribljem ulju glavni lijek za hipertenziju. Da bi se regulirao krvni tlak, kod većine je ljudi potrebno najmanje tri obroka masne morske ribe tjedno ( losos, skuša, tuna, srdela i haringa). Količina omega – 3 masnih kiselina, koja je dovoljna da se djelovanje primijeti je 2000 mg na dan, što čini 100 grama svježe skuše, 200 grama sardela i oko 120 grama lososa iz konzerve.

Maslinovo ulje, koje sadrži mononezasićene masne kiseline, lecitin, polifenole  (antioksidansi) i vitamine A,D, E i K znanstveno dokazano snižava krvni tlak. A mediteranski narodi od davnina koriste u prehrani maslinovo ulje i manje obolijevaju od krvožilnih bolesti, moždanog udara i malignih bolesti organa za probavu. Oboljeli od krvožilnih bolesti koji prijeđu na prehranu s maslinovim uljem za čak 31 posto manje umiru od tih bolesti. Namirnice koje povoljno utječu na snižavanje visokog krvnog pritiska su još voće i povrće – nedostatak vitamina C vodi porastu tlaka, a antioksidansi iz voća i povrća  šire krvne žile, čime tlak automatski pada. 

Kod vegetarijanaca rijetki su oni koji pate od hipertenzije. Nedovoljno unošenje kalija u organizam, primjerice, dovodi do zadržavanja natrija, koji povećava krvni tlak. Kalcij može, kod osoba osjetljivih na sol, tj. onih kojima tlak raste unosom slane hrane, dovesti do snižavanja. Mala količina čokolade  – može također sniziti krvni tlak. Bjelančevine koje sadrži grašak mogu poslužiti kao dodatak hrani u borbi s visokim tlakom i otkazivanja bubrega, što je  dokazano  i u istraživanju biologa iz Kanade. Jeste li znali da kava nije glavni krivac za kronično povišeni  krvni tlak? Kofein prolazno povećava tlak kod osoba koje povremeno piju kavu, čak i kod onih koji je redovno piju, pogotovo kad su pod stresom. Većini ljudi s hipertenzijom kava ne smeta, ali se ne preporučuje onima kojima tlak znatno raste kad  su pod stresom; njima tada nadbubrežna žlijezda pretjerano reagira na kofein, a to podiže krvni tlak.

Slušanje glazbe  može značajno sniziti vrijednosti krvnog tlaka –  znanstveno je dokazano u  jednom američkom istraživanju. Kod ljudi s blago povišenim krvnim tlakom,  koji su, primjerice, mjesec dana slušali klasičnu, keltsku ili indijsku glazbu tridesetak minuta dnevno svaki dan – došlo je do značajnog sniženja krvnog tlaka.  

DASH DIJETA – IDEALNA ZA VISOKOTLAKAŠE! Kad je američki magazin  U.S. News& World Report’s objavio listu najboljih dijeta, s ocjenom istraživanja učinaka na naše tjelesno zdravlje, a pod budnim okom  čak  22 eksperta,  apsolutni je pobjednik bila – DASH dijeta ( Dietary Approaches to Stop Hypertension), kojoj je glavni cilj prevencija povišenog krvnog tlaka.  Riječ je o dijeti koja se temelji na visokom unosu voća i povrća,  niskomasnih  mliječnih proizvoda ( obrano mlijeko, niskomasni sir, nemasni jogurt)  te ograničenom uzimanju suhomesnatih proizvoda i soli. Ova se dijeta pokazala  vrlo učinkovitom kod snižavanja krvnog tlaka,  a veoma je važno da se može provoditi dugoročno. DASH dijeta i njezina pravila mogu se zasigurno usvojiti kao način života, a rezultate daje već za dva tjedna.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Oxfordu su tijekom mjesec dana skupini ispitanika davali navedene namirnice, raspodijeljene  u nekoliko serviranja dnevno: četiri do šest serviranja  voća i povrća,  dva do četiri serviranja  mliječnih proizvoda i šest do 13 serviranja  žitarica. Skupina koja je bila pod ovim režimom prehrane znatno je snizila krvni tlak u odnosu na drugu kontrolnu skupinu.  DASH dijeta se odličnom pokazala i u skidanju viška kilograma, koji obično prate povišeni krvni tlak,  stoga ona visoko kotira među onima  koji žele smršavjeti.  

Svaka dijeta u svojim pravilima navodi i brojna ograničenja – ona koja zastupa  DASH dijeta odnose se na smanjeni unos crvenog mesa, suhomesnatih proizvoda, alkohola,  masti, a kad je sol u pitanju, preporučena doza je tek pola do jedne žličice na dan.   

KAKO SE ZAŠTITITI OD KOMARACA

Složit ćete se, među najomraženijim životinjama tijekom tople sezone u godini svakako su komarci svih vrsta, prava napast, nekoć samo za ljetnih noći, a danas to traje od travnja do studenog. Osim što stvaraju neprestani šum, još su neugodniji zbog ugriza, što najčešće znači neugodan svrbež ili, u gorem slučaju – infekcije, oteklinu te mogući prijenos opasnih egzotičnih bolesti…

U posljednjih nekoliko godina komarci su se znatno namnožili, kako po broju vrsta, tako i množenjem općenito, i to obični komarci (Culex pipiens),  tigrasti (Aedes albopictus), kao i papatači  (Phlebotomus papatasi ) te brojne druge gnojne i sisajuće vrste, sve iritantne i štetne. Obični su komarci svijetle boje, dugački 6-8 mm, dok tigrasti imaju crno-tijelo i bijelo-prugaste noge, veličine do 1,3 cm, a tzv. papigice su sitni svijetli komarci (3-4 mm).

 Zanimljivo je da su napadači među komarcima samo ženke (mužjaci se hrane nektarom iz cvijeća), a krv ljudi i životinja sisaju kako bi potaknule sazrijevanje jajašaca. Ubodom se ubrizgava antikoagulant i anestetik, koji zadržava tekućinu u krvi i gotovo uvijek spriječi da osjetite ubod. Ta ista tvar određuje, nakon nekoliko minuta, osjećaj svrbeža.

Od ožujka do studenog, od izlaska do zalaska sunca, razne vrste komaraca, posebno tigraste, i posebno noću, vrebaju među vegetacijom. Nakon što ubode,  insekt se udalji, a ubodeno mjestona bubri, boli ili svrbi, područje se zagrijava i, ako se ogrebete, postaje zaraženo, ostavljajući nesnosne ožiljke. Također postoji mogućnost da se pojave alergije koje se očituju nenormalnim oteklima i da se virusi, od chikungunye (grozničava infekcija koju uzrokuje virus Alphavirus, prenose je isključivo komarci roda Aedes, tigrasti, a uzrokuje febrilnu bolest s izraženim artritisom i artralgijama koje mogu trajati i do nekoliko mjeseci) do nilske i denga groznice (najrasprostranjenija virusna tropska bolest koju prenose komarci te je važan uzročnik morbiditeta i mortaliteta diljem svijeta). Komarci mogu prenijeti tropsku bolest filariju i lišmanijazu, koju ustvari prenose papatači.

 Zašto je potrebna briga za okoliš?

No, zašto se u novije vrijeme događa da se komarci pojavljuju ranije u godini i duže traju. Prije svega, sve je toplija klima: temperature od prije nekoliko desetljeća bile su duže vrijeme ispod nule, što je činilo da se zimi smanjuje broj komaraca koji će u proljeće položiti jaja (i na taj način smanjiti zaraženost). Stoga trenutne temperature već od sredine travnja pogoduju ranom razmnožavanju, kao i većem preživljavanju ličinki i odraslih komaraca.

Drugo je – ekološki element. Rastuće zanemarivanje okoliša i stvari umnožilo je prisustvo mikrostaništa pogodnih za reprodukciju i preživljavanje: bilo koji napušteni otpad može djelovati kao mikro sakupljanje vode, dovoljne za odlaganje jaja i razvijanje ličinki; osim toga, obilje neobrađene vegetacije u kojoj odrasli mogu naći dnevno utočište, te zagrijavanje urbanih sredina – također omogućava lakše preživljavanje insekata, posebno tijekom nepovoljne sezone. S druge strane, prirodni neprijatelji komaraca su se značajno smanjili: ptice kao što su lastavice, zmajevi, šišmiši, gušteri, žabe i žabe, itd., sve se brojčano smanjuje, a s njima i udio grabežljivaca ličinki i odraslih vrsta komaraca. Dakle, možemo reći da je posljednjega desetljeća došlo do neravnoteže između grabežljivaca i plijena…

Komarci kaovažan dio ekosustava

Poznavanje uzroka eksponencijalnog množenja komaraca nije beskorisno, jer je očito da –  ako se ne djelujete na njih –  bit će ih sve više! Jasno je da nitko od nas ne može čarobnim štapićem riješiti klimatske promjene, nepažnju i neravnotežu okoliša. Ali, svatko od nas može i mora učiniti ono što nam je nadohvat ruke. Cilj bi trebao biti  – uspostaviti ravnotežu između populacije svih komaraca, svakako ne i potpune eliminacije: nemojmo zaboraviti da su ovi insekti još uvijek korisni za ekosustav upravo zato što su hrana brojnih većih životinja, a njihov nestanak doveo bi i do nestanka vrapca, lastavica, vodozemaca, gmazova, živica, šišmiša itd. Muški komarci su posebno korisni jer su oprašivači cvijeća.

Pa što možemo učiniti, svaki na svoj mali način, da smanjimo broj komaraca? Da bismo ograničili zemaljsko pregrijavanje, štedimo energiju grijanjem doma na nižim temperaturama, ne prekomjernom ljetnom klimatizacijom, isključivanjem nepotrebnih svjetala, kupnjom električnog ili hibridnog automobila, korištenjem automobila samo ako je potrebno; da bismo očuvali okoliš, valja čuvati otpad i uvijek ga razvrstavati, skupljati napuštene materijale, održavati vegetaciju, brinutu se za svoje vanjske prostore čineći ih neprikladnim za insekte, poticati prisutnost i razmnožavanje insektivnih životinja. Ukratko, dobro je poduzimati jednostavne akcije koje su u korist cijele zajednice, koje također imaju neposredan utjecaj na naš život, a možemo ih provoditi bez mnogo truda.  

I to je dugoročno! No, što učiniti u svom domu ili na terasi, odnosno u vrtu, a sezona je komaraca, koji zuje svuda oko vas? Evo nekoliko savjeta:  

  1. Isprazniti sve posude na zemlju svaka 2-3 dana (tanjuri, kante za zalijevanje, obične kante, oluci, izrezane posude za cvijeće, gume koje se koriste kao ljuljačka ili igralište itd.):
  2. U spremnik ili ribnjak, ako ga imate, stavite zlatne ribice, koi šarane, bjelokobe i gambusije, sve proždiru ličinke i favoriziraju dolazak žaba npr.;
  3. Hermetički zatvorite kante za prikupljanje kišnice kako bi se koristile za zalijevanje vrta, a učinite to poklopcem ili mrežom protiv komaraca;
  4. Očistite žlijebove i odvode nekoliko puta godišnje kako se ne bi začepili; stavite gustu mrežicu oko otvora bioloških jama;
  5. Stvorite neprimjetan okoliš za neželjene insekte: ukrasite vrt, terasu i prozorske klupice sadnicama, a sobe buketima geranija (po mogućnosti aromatičnim), ružmarinom, lavandom, timijanom, bosiljkom, metvicom, nevenom, nasturcijem, cedromLippia citriodora ), limunskom travom ( Cymbopogon citratus ), rajčicom, borovnicom… 
  6. Posadite Martynia proboscidea  ‘Fragrans’,  grm s ružičastim cvjetovima i slatko mirisnim lišćem, jer privlači komarce koji ostaju zapetljani u njemu.
  7.  Navečer u vrtu, osim svijeća s mirisom limunske trave, spalite šaku listova kadulje, ruže, ružmarina, lovora ili eukaliptusa, koru naranče ili limuna, klinčiće u kori;
  8. Potaknuti prisustvo prirodnih neprijatelja komarcima poput ptica, lastavica i šišmiša;
  9. Jesti mnogo žuto-narančastog povrća i voća (dinje, bundeve, breskve, mrkve itd.) i češnjak: oni su bogati vitaminom A, koji djeluje učinkovito u odvraćanju od komaraca da kušaju našu kožu;
  10.  Nositi laganu, neprozirnu odjeću i obvezno koristiti sprej na bazi prirodnih sastojaka koji odvraća komarce. U tom smislu pomoći će vam pripravak na prirodnoj osnovi, odnosno sprej ANTI MOSQUITO ALU 100 mL.

Ovaj prirodni sprej s eteričnim uljima za njegu poslije uboda komaraca – ANTI MOSQUITO sprej – prirodni je bezalkoholni antiseptik, lagani biljni kompleksni emulzijski sustav, s eteričnim uljima i hidrolatima, pogodan za njegu tijela, koji nanošenjem na kožu ostavlja tanki zaštitni sloj, pri čemu pomaže u ublažavanju posljedica nakon uboda komaraca i drugih insekata. Proizvodi ga tvrtka Svijet biljaka iz Vodnjana u Istri, https://www.svijet-biljaka.hr/index.php/en/ , koja se bavi kontroliranim uzgojem ljekovitog i aromatičnog bilja.  

Sukladno svojstvima eteričnih ulja, ANTI MOSQUITO sprej ima izrazita zaštitna svojstva protiv sadržaja sline koju ispušta ženka komaraca pri ubodu (antikoagulansi). Sadrži eterična ulja mediteranskoga bilja za koje su studije pokazale da su vrlo učinkovita i u rastjerivanju komaraca, a pružaju visoku razinu zaštite protiv crvenila i oteklina popraćenih svrbežom nakon uboda. Dođe li do oticanja, prisutni mentol iz eteričnih ulja hladit će otečeno mjesto i utjecati na smanjenje upalnog procesa te djelovati na osjećaj svrbeži zbog utjecaja na živčane završetke.  Preporuča se ne češati izgrebano mjesto, jer tada dolazi do pojačanog lučenja histamina i jačanja reakcije, ali i mogućnosti nastanka infekcije i ožiljaka.

ANTI MOSQUITO sprej bogat je i monoterpenskim alkoholima (geraniol, citronelol, linaol) te esterima. Monoterpenski alkoholi i fenoli prisutni u ANTI MOSQUITO spreju od iznimne su biološke važnosti jer pokazuju značajnu antimikrobnu aktivnost, kao i uspješno djelovanje na membranu virusa. Ovi se spojevi koriste lokalno ili sustavno kod infektivnih bolesti, najčešće kože, koji mogu biti posljedicom uboda komaraca. Osim značajnog antivirusnog djelovanja, ANTI MOSQUITO sprej ima i analgetsko djelovanje, zahvaljujući eugenolu i mentolu u eteričnim uljima. Aktivne sastojke iz hidrolata i eteričnih ulja, upotrijebljeni u ANTI MOSQUITO spreju, čine još i flavonoidi i seskviterpenski laktoni, koji djeluju na kožu antiflogistično i baktericidno te tako pospješuju cijeljenje rana. Djelatne tvari iz ekstrakata biljaka koje sadrže široki spektar bioaktivnih kemijskih spojeva djeluju protuupalno, potiču epitelizaciju i granulaciju stanica kože te potpomažu obnavljanje kože. Pa tako u ANTI MOSQUITO spreju nalazimo tragove ljekovite kadulje, lavande, paprene metvice, koromača, geranija, pelina, glicerina, lecitina, lavandino ulje, ulje ruzmarina, paprene metvice, geranija, citronele. Uporaba spreja je jednostavna: nanosi se na mjesto uboda i utrlja se. Preventivno se nanosi na izložene dijelove tijela: lice, vrat, ruke, noge.  Proizvod ne stvara mrlje i brzo se upija. Nakon što se nanese na kožu, ostavlja tanki zaštitni sloj koji pomaže u ublažavanju posljedica uboda.

 Proizvod možete nabaviti kod ovlaštenog distributera u Zagrebu:

SHAPEIT j.d.o.o. , VI južna obala 13, Zagreb

e-mail: shapeit.j@gmail.com

Mob. 092 345 32 92

ZAŠTITITE SE OD CORONA VIRUSA PRIRODNO

Zacijelo ste se posljednjih dana i tjedana zapitali koje sredstvo za zaštitu ruku i tijela te prostora od koronavirusa  koristiti. U ponudi je hrvatski proizvod, baziran na stopostotnim čistim eteričnim uljima i klorovom dioksidu.  Evo  kako vam može pomoći…

Istrijanska tvrtka SVIJET BILJAKA založila se za proizvodnju antiseptika i dezinficijenata koji sadrže flavonoide, terpene i fenolne kiseline što polučuju antibakterijski, antigljivični i antivirusni učinak. Dodatkom stopostotne prirodne ružmarinske kiseline (RA) pojačavaju  se i njihova  antioksidativna svojstva. Primjenjuje se za higijenu ruku, tijela, kao osvježivač zraka, za čišćenje radnih površina i raznih uporabnih predmeta; pogodni su kod opeklina, uboda insekata, gljivičnih oboljenja, pelenskih i drugih vrsta osipa, ali i kod posjekotina.

Zbog aktualne svjetske situacije s koronavirusom (COVID -19) preporučuje se prostore dezinficirati primjenom AROMASEPT  TEHNOLOGIJE i to sustava za doziranje proizvoda u tekućem stanju, u obliku mikro maglice biljnoga kompleksa AROMASEPT-CS, koji u svom sastavu ima aktivni sastojak klorov dioksid  (za koji je FDA izdala potvrdu o valjanoj učinkovitosti u dezinfekciji zraka aerosolnim sprejom).  

Fitoaroma prirodni osvježivač prostora na bazi lavande

AROMASEPT – prirodni biljni kompleks s eteričnim uljima za osobnu higijenu i njegu kože.

AROMASEPT HAND&BODY  sprej  – biljni je kompleks namijenjen njezi ruku i kože tijela te održavanju čistoće bez uporabe vode. Učinkovitost toga spreja temelji se na protuvirusnom, protugljivičnom i protubakterijskom djelovanju eteričnih ulja i hidrolata; karakteriziraju ga aktivne tvari kao oksid 1,8 cineol, monoterpeni,  gama-terpinenmonoterpenski alkohol terpineol-4 iz eteričnih ulja,  koji imaju izvrsno djelovanje protiv virusa, bakterija i patogenih gljivica, pogotovo onih iz roda Candida.

Hidrosolni  ekstrakt biljaka, zahvaljujući  svojoj polifenolnoj frakciji, ublažava upalna stanja kože, a pogotovo je značajno njegovo lokalno djelovanje na Herpes simplex virus. Umjereno je aktivan protiv bakterija E. coli i Enterobacter aerogenes. Prirodni je biljni kompleks s dodatkom ružmarinske kiseline (RA), čime je postignuto i antioksidativno  djelovanje. Koristi se kod svih oblika dišnih, mokraćnih, genitalnih i kožnih infekcija. Formula je prilagođena korisnicima kojima prisutnost alkohola nije prihvatljiva. Imunostimulirajućeg je djelovanja, a važnost je u tome što djeluje na limfni sustav, koji je drugi prijenosni sustav u ljudskom organizmu nakon krvotoka. Pomaže da se olakša transport metaboličkog otpada iz vezivnoga tkiva te ga čisti od otpadnih tvari. Njegova lagana mirisna kompozicija smanjuje napetost, stvara opuštajući i umirujući učinak.

AROMASEPT HAND&BODY sprej dobro je koristiti i preventivno, i to nanošemjem nekoliko prskanja na kontaktna mjesta. Najbolji način korištenja AROMASEPT HAND&BODY spreja jest –  jedanput na dan kao preventiva, odnosno nekoliko puta zaredom u slučaju infekcije.

Za sve informacije i mogućnosti nabave prouzvoda obratite se na:

SHAPEIT j.d.o.o. , VI Južna Obala 13, Zagreb

mobitel: 092 345 3292;  mail: shapeit.j@gmail.com 

SAČUVAJTE SVOJE LIJEPO LICE

Čišćenje lica nije samo skidanje šminke nego i simboličko ispiranje napornog dana koji je iza nas te pripremanje same sebe za zasluženi noćni odmor. Ova rutina, nekima tako mrska, a drugima tako draga, temelj je zdravoga, čistoa tena i preduvjet  mladolikosti.  Jer, ako parafraziramo Coco Chanel  – s 50 ćemo imati onakvo lice kakvo zaslužujemo

Prema jednom, nedavno provedenom britanskom istraživanju, prosječna suvremena žena utroši čak 52 dana svoga života na skidanje make-upa i ostalih nečistoća s lica. Dok je jednima to mrzak i naporan posao, druge žene pretvaraju ovaj zadatak uugodan  večernji ritual brige o samoj sebi,  u kojem uživaju brinući o svom izgledu i tetošeći se finim, mirišljavim kozmetičkim proizvodima iz šarenih bočica. Njima čišćenje lica nije samo skidanje šminke nego i simboličko odstranjivanje napornoga dana koji je iza njih  te pripremanje za odmor.                                                       

SKIDANJE MAKE-UPA: Nije to čak ni neka nauka, no ipak, korisno je poštovati tehniku i napokon, ono najvažnije, pronaći preparat koji odgovara baš vašoj  koži. U mnoštvu proizvoda, preparata i kozmetičkih marki teško se snaći,  pa vam donosimo pregled onih najvažnijih i preporučujemo za određeni  tip kože.  Ipak,  izbor je individualan i ovisi samo o vama. Važno je naglasiti kako preparat ne mora biti nužno skup da bi bio kvalitetan (ipak je riječ o proizvodu koji ispiremo u umivaonik!). Uostalom, šminka se može efikasno skidati i običnim, jestivim uljem ili pak vazelinom. Doduše, cijena mu može biti opravdano nešto veća ako je tretmanski, pa sadrži sastojke poput  vitamina za oživljavanje kože ili mliječne kiseline (lactic acid), koja regulira ph, ili pak omega 3 ili 6 esencijalne kiseline (poput nekih ulja), odnosno salicilnu kiselinu za akne.

 KAKO USTANOVITI ŠTO JE ZA VAS  NAJBOLJE: Treba  li vam  mlijeko, krema, gel, sapun, pjena ili ulje? Što je s tim maramicama za skidanje make- upa? Kakvi su to 2 u 1 ili 3 u 1 preparati? Dvofazni skidači? Što bi mogla biti micelarna otopina? Upotreba baby maramica – da ili ne? Pitanje je i treba li koristiti tonik?  Isprati lice vodom?  Kako skidati make-up; utrljavati rukama, upotrijebiti vatu, spužvicu, kozmetičku maramicu, pamučnu rukavicu ili pak onu od mikrofibre? Je li potrebno čistiti lice samo navečer ili i ujutro?

Htjeli bismo vam ovdje dati naputak  kako što brže, učinkovitije i jednostavnije očistiti lice od šminke  i od svih ostalih prljavština koje se nakupe na koži tijekom čitavog dana, pa i sada ljeti  od sredstava za sunčanje koja nam noću nisu potrebna na koži. Donosimo vam pregled tipova proizvoda koji načelno odgovaraju pojedinim, osnovim tipovima kože; normalnoj, suhoj, masnoj, mješovitoj i osjetljivoj, no najvažnija uputa za sve tipove kože jest – koristite se blagim proizvodima, bez sapuna; što nježnije i temeljitije čistače kojima nećete skinuti lipide s kože. Da vas podsjetimo:  lipidi su masnoće koje proizvode stanice površinskog sloja kože i koji služe očuvanju prirodne zaštitne barijere i zadržavanju vode.  Stoga,  nikako nam nije cilj doslovno ih zguliti agresivnim sredstvima.

PREPORUKA SKIDAČA PO TIPOVIMA KOŽE:

NORMALNA – zaista ste sretnica ako imate ovaj, najzahvalniji tip kože i možete se  koristiti kojim  god proizvodom  želite; mlijekom, gelom, pjenom, uljem, micelarnom otopinom, a poslije sve isprati tonikom ili vodom ili pak  jednim i drugim.

MASNA – vama su namijenjeni gelovi i pjene,  dok su ulje, mlijeko i kreme preteški za vas. Ipak, pazite da pogrešno odabranim, agresivnim gelom ne potaknete još jaču proizvodnju sebuma. I lice svakako isperite tonikom ili vodom ili s oboje.

SUHA – obvezno se koristite mlijekom, kremom , uljem ili micelarnom otopinom. Upotreba tonika nije preporučljiva. Umivanje je dopušteno  ako vas poslije ne zateže lice od vode. U tom slučaju dovršite posao radije micelarnom otopinom.

OSJETLJIVA – na nju se odnosi sve već navedeno za suhu kožu, no ako je vaša koža lako nadražujuća i sklona crvenilu, izričito vam preporučujemo korištenje micelarne otopine.

MJEŠOVITA  –  ovaj je tip kože posebno problematičan za čišćenje zbog smjene masnih i suhih regija lica, pa stoga također preporučujemo korištenje micelarne otopine.

TONICI, MICELARNE OTPINE, DVOFAZNI SKIDAČI: Dakle, upotreba tonika da ili ne? Većina stručnjaka slaže se kako tonici nisu nužni. Istina, skidaju sve tragove šminke, ali i prirodna ulja kože, što isušuje kožu, tako da ako nemate super masnu kožu,  preskočite tonik i radije ga zamijenite micelarnom otopinom. Ali, ako baš jako volite određeni tonik i zaista ne primjećujete da vas smeta,  sasvim je u redu ostaviti ga kao dio rituala čišćenja.

A što je to micelarna otopina? Riječ je o proizvodu nalik na vodicu (osnova mu i jest termalna voda),  koji je namijenjen skidanju make-upa i čišćenju lica, bez sapuna i ulja, koji brzo čisti, a istodobno je nježan i čuva prirodnu ravnotežu – hidrolipidni balans kože, tako da poslije njegova nanošenja koža ne zateže i pecka, a namijenjen je i najosjetljivijoj koži. Lisa Eldridge, poznata britanska make-up artistica zaslužna za image mnogih celebova preporuča upotrebu upravo ovih magičnih vodica kojima možete skinuti i obične svakodnevne naslage s lica, ali i najtvrdokorniju vodootpornu maskaru, pa i lažne trepavice.

Dvofazni skidači sastoje se od uljne i vodene faze, pa ih je prije upotrebe nužno dobro protresti. Namijenjeni su skidanju tvrdokornih maskara i tuševa te su vrlo učinkoviti. Ako imate osjetljive oči, mogli bi za vas ipak biti preagresivni.

Proizvodi 2 u 1 sadrže i mlijeko i tonik, pa je njihovom upotrebom čišćenje lica pojednostavljeno, ali nekima se čini nedovoljno. Sve je stvar osobnih preferencija i izbora. Također, proizvodi 3 u 1 sastoje se od mlijeka i tonika, ali i od eye removera i neke ih žene obožavaju, dok ih druge preziru…

VATE, SPUŽVICE, KOZMETIČKE MARAMICE: Tržište nam nudi zaista velik izbor pomagala za čišćenje lica, pa je na nama izabrati ona čija tekstura odgovara našoj koži. Šminku možemo skidati dobrom starom vatom, no nekim ženama ona je pregruba, pa je mogu zamijeniti suhim kozmetičkim maramicama nalik na  papirnate (prodaju se u kutijama) ili celuloznim i sličnim spužvicama za  koje se neke žene kunu da su im muku čišćenja pretvorile u ugodan doživljaj.  Preparat možete skidati i pamučnom rukavicom, koja je dobra, ali koju mnoge žene izbjegavaju zbog kasnijeg pranja i sušenja. Rješenje bi bilo imati ih barem desetak. Danas su se na tržištu pojavile i rukavice od mikrofibre kojima žene skidaju šminku samo upotrebom vode, no stručnjaci tako nešto ne preporučuju. Kozmetički štapići služe uklanjaju sitnih ostataka šminke i izuzetno su korisni pri samom finišu čišćenja lica. Posebno se postavlja pitanje maramica za skidanje šminke (onih vlažnih) i baby maramica kojima tako puno mladih mama voli skidati make-up, o čemu svi stručnjaci imaju ne baš pretjerano dobro mišljenje. Riječ je o vrsti papira koji u sebi sadrži vrlo malo proizvoda za čišćenje lica i kao takav je nedostatan, no mi ipak dopuštamo upotrebu ovih maramica u prvoj fazi skidanja, jer jedna je ionako nedovoljna. Oprez – ako imate osjetljivu kožu, ove bi vam je maramice mogle nadražiti, uključujući i one namijenjene nježnoj baby guzi.

POSTUPAK SKIDANJA MAKE UPA I ČIŠĆENJA LICA:

  1. Za početak, skupite kosu u rep ili punđicu (ako vam je kosa dovoljno dugačka) i osigurajte je rastezljivom trakom tako da vas sitne dlačice ne škakljaju po licu jer ćete ih, u protivnom, neprestano uklanjati i tako zamrljati kosu, a ne želite se drugi dan probuditi sa zamašćenom.
  2. Prvo odabranim skidačem –  mlijekom, kremom, uljem, micelarnom otopinom ili običnim vazelinom (nikako ne koristite gel ili pjenu) – uklonite ruž s usana kako ga ne biste pri skidanju ostatka make-upa razmazivali po čitavom licu.
  3. Na redu su oči, na kojima je možda samo maskara, sjenilo, tuš ili možda čak i umjetne trepavice. Cilj je potpuno očistiti taj   najosjetljiviji dio lica bez struganja i nadraživanja delikatne kože oko očiju, što bi moglo rezultirati nastankom nepotrebnih, preuranjenih bora. Učinkoviti trik na svojem je blogu otkrila Lisa Eldridge,  koja prepolovi okruglu blazinicu, natopi je skidačem i svaku polovicu zalijepi pod  jedno oko, zatim natopi još dvije vatice i preklopi njima oba oka, tako ostavi koju minutu i potom, dok se sav vosak, ulja i silikon iz make-upa ne razrijedi i vrlo jednostavno, blagim potezom,  doslovno „skine“ s očiju. Make-up s očiju možete skidati i nekim od kozmetičkih ili prirodnih ulja ili vazelinom, ali oprez za one s kontaktnim lećama; masnoća iz takvih skidača mogla bi vam ući u kontaktnu leću i zamutiti je!
  4. Napokon je na redu čišćenje lica, i to prva faza u kojoj zapravo tek skidamo make-up, neovisno o tome jesmo li nanijeli samo podlogu ili na licu imamo i nekoliko slojeva u obliku pudera u prahu, shimmera, rumenila, highlightera, korektora. Neke se žene obvezno za skidanje šminke s lica koriste raznim  spužvicama, vatama  ili slično, dok je preparat najbolje umasirati rukama u čitavo lice sve do granice s kosom, do ušiju i do vrata. Nakon toga nanijeti još malo proizvoda na vatu, spužvu ili kozmetičku maramicu i sav make- up nježno pobrisati.
  5. Nakon što ste skinuli sav make-up s lica, slijedi druga faza, u kojoj zapravo čistite lice od svih nečistoća i eventualnih ostataka make-upa. I opet malo preparata valja utrljati rukama, no ovaj put  doslovno masirajući lice i vrat, čime se potiče cirkulacija. I opet, lice prebrisati s vatom, spužvicom ili kozmetičkom maramicom natopljenom s malo preparata.
  6. Sada slijedi ispiranje; za neke samo s vodom, za one s masnom kožom  tonikom, a neke žene ne osjećaju se čistima bez i jednoga  i drugoga. Za osjetljivu i suhu kožu najbolje je upotrijebiti samo micelarnu otopinu na bazi termalne vode.  Svaki je  izbor dobar,  sve dok se i vaša koža osjeća dobro.
  7. I ostala je samo još jedna sitnica: često i nakon umivanja ostanu pod donjim trepavicama posljednji ostaci maskare, posebno one vodootporne, pa ih valja ukloniti kozmetičkim štapićem umočenim  u omiljeni preparat i, voila, čišćenje je gotovo.

I za one koji nisu sigurni – ujutro je sasvim bespotrebno maltretirati lice raznim kemikalijama. Dovoljno je zapljusnuti lice običnom vodom, prvo hladnom, pa potom toplom i tako potaknuti cirkulaciju i osvježeni započeti novi dan.

SYNERGY LEĆE ZA POGLED KAO U MLADOSTI

Objavljeno: 06.03.2020.

 Za pacijente s kataraktom i one koji ne žele naočale za blizu, srednju udaljenost i daljinu, za sve one koji žele riješiti se prezbiopije ili „starog oka“ i postići povratak vida „kao u mladosti“, ekskluzivno na ovim prostorima elitni europski kirurzi Specijalne bolnice SVETI VID iz Beograda, ugradnjom najnovije generacije premium intraokularne leće produbljenog fokusa, tzv. Synergy leće, vraćaju oku akomodativnu sposobnost koju je nekad, u mladosti, imala naša prirodna biološka leća…

Utemeljitelj i generalni direktor beogradske Specijalne bolnice SVETI VID, Svetozar Dragović, neosporni lider u zdravstvenom menadžmentu, u svom se radu vodi idejom da u zaštitu zdravlja valja ulagati u profesionalno osposobljavanje, ali i u suvremenu tehniku.

Oči su zrcalo duše, kaže dobra stara izreka, a više je nego sigurno da tvorci te izreke nisu razmišljali kakve su to oči, jesu li zdrave, s besprijekornim vidom ili pak oči čija je slika svijeta, njihovo duševno zrcalo, zamućena i nejasna. Možda su i razmišljali, zamislili  ne samo lijepe oči, već i oči s jasnim i dobrovidećim pogledom. Jer, budimo iskreni, tko bi uopće mogao zamisliti i tko bi htio zamućenu sliku, makar i nematerijalne duše? Tko bi htio zamućenu sliku svojeg pogleda na svijet?

Reći ćete – nitko! I bio bi to točan odgovor.

Naravno, osim za one koji se kao po nekom pravilu mire sa činjenicom da nakon četrdesete godine života nema ničeg normalnijeg od „produžavanja ruku“ i udaljavanja teksta od svojih očiju, koliko god ide, koliko god su nam ruke duge, dok se oko ili njegova prirodna leća opet ne akomodira i slova uhvati jasnoćom vida. Tobože nema ničeg normalnijeg nego oko 45. godine života gledati tekst udaljen od očiju skoro metar, jer, kao, svi mi kad-tad moramo postati žrtve starenja očiju.


Specijalna bolnica SVETI VID poznata je svjetska adresa na koju se upućuju
pacijenti iz raznih krajeva i zemalja kako bi pronašli najoptimalnije rješenje problema s vidom.

Linijom manjeg otpora svi ćemo pod tim dojmom godina jednostavno kupiti dioptrijske naočale, koje ćemo bezbroj puta skidati i stavljati kako budemo nešto čitali ili gledali. Pri tomu nam nije važno što je riječ o staračkoj dalekovidnosti, a riječ je o još relativno mladim ljudima, i što ta nemogućnost akomodacije prirodne biološke leće ima i svoju dijagnozu – prezbiopija.

Staro oko podmlađuje se implantacijom leće

 Prezbiopija na grčkom znači „staro oko“. Od starih se Grka, međutim, mnogo toga promijenilo, a oftalmologija je velikim koracima modernizirana i odlučna spasiti vid koliko je to god više moguće. A moguće je!

Stručnjaci Specijalne bolnice SVETI VID svjetski su lideri u oftalmologiji ne samo na ovim prostorima, već i u europskim i svjetskim razmjerima. Kad je prije više od 20 godina, ovu renomiranu ustanovu osnovao njezin generalni direktor, gospodin Svetozar Dragović, vodio se idejom i mišlju da se bespoštedno zalaže i bori za ljudski vid, za zdrave oči, za jasnu kristalnu sliku koju te oči žele vidjeti. Na tom svojem putu, svih ovih godina, u klinici SVETI VID ne priznaju nikakve predrasude: naprotiv, ruše i odbacuju zastarjele i neefikasne metode liječenja očiju – od onih u dječjoj dobi do, eto, i ovih koje pogađaju sve nas u godinama koje dolaze.

  SVETI VID – za pogled bez ograničenja i katarakte

„U našoj klinici imamo ekskluzivnu mogućnost korekcije  dioptrije u prezbiopiji i idealan izbor kod operacije katarakte – ugradnjom najnovije generacije leća – premium intraokularne leće produbljenog fokusa, tzv. SYNERGY leće za korekciju prezbiopije“ – saznajemo od dr.sc. Marine Dragović, medicinske ravnateljice  SVETOG VIDA. „Prednost u odnosu na dosadašnje mogućnosti jest široki obujam fokusa jasnog vida, kontinuirano, bez „praznine“ između fokusa od daljine ka blizini od 33 cm“ –  objašnjava dr.sc. Dragović.

„Specijalna bolnica SVETI VID, kao vodeća oftalmološka ustanova u Beogradu i okruženju, poznata je svjetska adresa na koju se upućuju pacijenti iz raznih krajeva i zemalja radi pronalaženja najoptimalnijih rješenja problema s vidom. Elitna kirurgija oka tu ne postaje nedostupna širem krugu pacijenata, već se kao ekskluzivna i visokostručna približava pacijentima i dostupna je svima koji žele ulagati u svoje zdravlje…“

SYNERGY leća idealna je za pacijente s kataraktom i one koji ne žele  naočale za blizu, srednju distancu i daljinu. Suvremena oftalmologija, dakle, pruža mogućnost da se prezbiopija riješi i da se postigne povratak vida „kao u mladosti“, bez potrebe da se koriste naočale.

Podsjetimo da je prezbiopija progresivno stanje oka, koje se manifestira pojavom poteškoća pri čitanju na blizinu i otežanog fokusiranja na objekte bliže oku. Vid na blizinu postaje zamućen i to se pogoršava nakon 40. godine života. „Prezbiopija nastaje zbog slabljenja i gubitka akomodativne sposobnosti prirodne biološke leće“, objašnjava nam također dr.sc. Marina Dragović. U godinama kad se počne javljati potreba za dodatnim naočalama na blizinu, kirurška procedura i implantacija multifokalnih leća  daje kvalitet vida kakav je postojao u mladosti, tvrde stručnjaci Specijalne bolnice SVETI VID.

Katarakta – vodeći uzrok sljepila u svijetu

Katarakta kao stanje zamućenja biološke leće vodeći je uzrok sljepila u svijetu, na sreću privremenog, koje se rješava operacijom. Kirurgija katarakte je danas već uveliko refraktivna procedura, što znači da se operacijom katarakte i implantacijom odgovarajućih intraokularnih leća može korigirati dioptrija.

Dr.sc. Marina Dragović, medicinska ravnateljica Specijalne bolnice SVETI VID: „U našoj klinici imamo ekskluzivnu mogućnost korekcije  dioptrije u prezbiopiji i idealan izbor kod operacije katarakte – ugradnjom najnovije generacije leća – premium intraokularne leće produbljenog fokusa, tzv. SYNERGY leće za korekciju prezbiopije“

Danas postoje velike mogućnosti za izbor najoptimalnijih intraokularnih leća, navodi dr.sc. Marina Dragović, čime se taj problem pretvara čak u prednost, ali samo u slučaju i uz uvjet da je kirurgija oka visokokvalitetna i da je ne izvode početnici i priučeni kirurzi, upozorava direktor Specijalne bolnice SVETI VID Svetozar Dragović.

Dr. sc. Marina Dragović i prof. dr. sc. Pavel Rozsival  dio su elitnog  kirurškog tima u klinici SVETI VID.

Elitna kirurgija oka dostupna svima

Ovu vrstu elitne kirurgije, kako bi se dobio maksimum, mogu raditi samo najiskusniji i posebno odabrani kirurzi. Specijalna bolnica SVETI VID, kao vodeća oftalmološka ustanova u Beogradu i okruženju, poznata je svjetska adresa na koju se upućuju pacijenti iz raznih krajeva i zemalja radi pronalaženja najoptimalnijih rješenja problema s vidom. Elitna kirurgija oka tu ne postaje nedostupna širem krugu pacijenata, već se kao ekskluzivna i visokostručna približava pacijentima i dostupna je svima koji žele ulagati u svoje zdravlje, u svoje oči, u svoj besprijekoran i zdrav pogled.

Dostupna je svima koji žele pogled bez ograničenja. Takav pogled kreiraju stručnjaci Specijalne bolnice SVETI VID.

Tekst: Dolores Hrženjak

Dobračina 27, BEOGRAD
(+381 11) 328 37 37,
(+381 69) 328 37 37
hospital@svetivid.com
www.svetivid.com

PROLJEĆE NA NOZI

Nakon pregleda događanja na modnim revijama koje su se odvijale tijekom veljače,  konačno je došlo vrijeme za razgovor o cipelama. Na modnim pistama New Yorka, Londona, Milana i Pariza pronađeni su brojni prijedlozi koji će – sigurni smo – doprinijeti vašem izboru cipela za proljeće i ljeto…

Bottega Veneta, trend

Pravo je vrijeme da se predstave trendovi: jeste li kolekcionar ili ne (cipela i torbica! ), uvijek je korisno osmisliti kupnju. Osim što nešto od svega „morate“ imati, vodite računa da se neke od cipela ili torbica mogu pokazati bezvremenskim komadom. Zbog toga smo odabrali nekoliko primjera što ih It-žene nose na sve.

Metro, trend

Ove sezone Bottega Veneta je, primjerice, nametnula sandale koje su zavladale na sceni međunarodnog uličnog stila (od New Yorka do Pariza preko Londona i Milana) – i nisu jeftine! – kao nova kultna  obuća. Mule koje će influenserice kupovati ove sezone nose potpis  talijanske modne kuće kojoj je kreativni smjer odredio engleski dizajner Daniel Lee. Zahvaljujući mješavini detalja poput konopčića, upotreba kože,  nove palete boja, a prije svega povratak četvrtastog vrha, njegova je kreativnost utjecala na cijelu produkciju sezone.

Prada, trend

Ne samo sandale, već i  modne čizme gležnjače sezone, koje ćemo nakon kratke (moguće, ali ne i obvezne) ljetne pauze nositi i za modni look zime. Balenciaga predlaže, ali uvijek slijedeći prevladavajući trend trenutka – također četvrtasti vrh. Ovaj odlučujući povratak je suprotnost šiljastim čizmama, za koji se još uvijek ne zna hoće li zaživjeti. Nešto nam govori da bi to moglo i uspjeti. Tako to bude sa cipelama…

Mochino, trend

Evo što trebate gledati u trgovinama, a pokazano je na modnim revijama: znam, nije se lako oduprijeti ni remenčićima ni sandalama sa svjetlucavim nijansama, novom i neodoljivom  proljećtom modnom opsesijom ? Ili vrtoglavim štiklama … Izbor je vrlo širok, a uključuje i kultne modele godine koji će biti i robovske sandale (koje smo prije desetak godina inače zvali gladijatoricama)…

S efektom pitona: Ove Bottega Veneta sandale koncentrat su životinjskog stila, ovu sezonu postaju snažno oružje zavođenja. S haljinama srednje dužine,  sandale Bottega Veneta utjelovljenje su elegantnih cipela koje se trebaju nositi od jutra do večeri. Prijedlog: svakako nabaviti, ali ne u najskupljim verzijama

Cipele s potpeticom: Mary Jane skulpture sandale, s vrtoglavim visinama, jesu cipele s potpeticama koje  će biti nezaobilazna napast čak i za one koji najmanje ovise o štikli. Od kožnih modela s efektom kroka do inačica tkanine ukrašenih aplikacijama i vezom, prijedlozi uočeni na pistama imaju samo jedan zajednički nazivnik: nećete  proći neopaženo.

Prada, trend

Dekolete i remenice: Tanka potpetica i suženi nožni prst je također trend. Dekolete slingbackice za proljeće-ljeto 2020. zadržavaju svoj ženskast obris, ali su obogaćene detaljima kao što su kontrastni kožnati umeci, elastične trake, vrpce itd. Ako 12 cm potpetica nije za vas, odlučite se za jedan od mnogih modela s dodacima, npr. mačićima. Très chic.

Fendi, trend

Sandale: S tankim remenčićima, s trakama ili s prekriženim trakama. Sa sigurnošću vam možemo reći da će to biti obvezne sandale koje ćete apsolutno ludo željeti. Da bi bili stvarno cool, obucite ih sa čarapama, kao što je predložila modna kuća Fendi.

Vanity fair, trend

Cipele i cipele s platformom: Fiksirane na modnim pistama,  platforme nesumnjivo ostaju najviše “strateška” cipela za garderobu. Svestrane i – detalj koji se ne treba zanemariti – udobne, za proljeće-ljeto nose vitaminske nijanse i raznolike uzorke.

Prada, super trend
Gucci, trend
Chanel, trend

Mokasine: posljednje modne revije obilježile su veliki povratak „buržoaskog“ stila, između suknji dužine do koljena, respektabilnih majica, šalova zavezanih oko vrata, torbica i, naravno, mokasina. Među najpoželjnijim u sezoni su one iz Prade, s velikom petom i zlatnom kopčom.

Čizmice: doslovno su zatrpale modne piste i uputili se prema proljetnoj garderobi. No, čizme će biti neophodan saveznik, s nepredvidljivom klimom, sredinom sezone. I dalje su najpopularniji modeli s visokom petom i širokim i mekim gornjim dijelom, dostupni u neutralnim ili pastelnim nijansama. 

Giambattista Valli, trend

Niske cipele:  Dobra vijest za ljubitelje niskih cipela jest da u većini kolekcija ove sezone ima  mnogo „ravnih“ modela –  od klasičnih balerinki (s i bez gležanj trake) do kožnatih cipela, od satena ili tkanine, pa i kraljevski kićastih – koje predlaže Giambattista Valli. Moderan je i baršun te  omiljene espadrile.

Tenisice ne izlaze iz mode…
Gucci, trend

Tenisice:  Iako je vrlo rijetko viđeno na modnoj pisti u sportskom svijetu, tenisice su i dalje nezamjenjive.  Izuzetne su verzije  koje su se u posljednje vrijeme depopulirale, ali prave zvijezde nove sezone dostupne su u platnu, antilopu i koži.

Gladijatorice ili robovske sandale: Premda su sve užasnule kad su se ponovno pojavile prošle sezone na nogama manekenki i influencerica, izgleda da su sandale s vezicama odlučne ući u sam vrh cipela ove sezone. Uz modele s niskim petama, dodani su i podebljani “primjerci”. Bilo da se odlučite za potonju ili nosiviju ravnu verziju, rezervirajte ovu vrstu obuće za proljetno-ljetnu sezonu.

Etno šik: Proljetna moda nadilazi granice metropole u potrazi za egzotičnim destinacijama, prihvaćajući prijedloge “odnekud” koji se materijaliziraju u sandalama s etno-chic dojmom u rafiji, koži i konopcu. Među modelima na koje treba paziti su oni iz Hermèsa i Alberta Ferrettija. 

Sve u zlatu:  Zlatna groznica inficira svemir dodataka, prije svega cipela. Sandale sezone donose dragocjene nijanse, s vijugavim zavojnicama i zlatnim refleksima. Oduprijeti se tom sjaju neće biti lako. 

Tekst: Tihe Zaninovich, Fotografije: Pinterest

SVE NIJANSE SREBRA STJEPANA BALJE

  Zlatar, tvorac umjetničkog nakita i dekorativnih predmeta za dom, Stjepan Balja, rođeni Zaprešićanac, jedan je od samo petorice svjetskih zlatara koji stvaraju, posebnom, tajnom tehnikom, i u titaniju. Iznimni, eksperimentalno umjetnički jesu, međutim, i njegovi najnoviji ukrasni predmeti, odnosno nakit u srebru…

Ivanka Ivkanec prije nekoliko godina napravila je bogatu monografiju o Stjepanu Balji,  prikazavši sve umjetnikove faze, ali i tehnike kojima se služio. Po njenu mišljenju, o ovom umjetniku ponajbolje govore stručni tekstovi, kao i katalozi za više „od 130 zajedničkih, 43 samostalne i 4 revijalne…“

Stjepan je Balja jedan od malobrojnih umjetnika u nas i u svijetu koji, osim nakita od  od zlata i srebra, radi nakit od titana. Već godinama javnosti je poznat po svojoj tehnici patiniranja, ali je izuzetan i po načinu tretiranja površine materijala: koristi se pjeskarenjem, gužvanjem, valovitim nabiranjem, specijalnim poliranjem do postizanja visokoga sjaja. Ti pak postupci obrade metala čine njegov nakit izuzetnijim, zanimljivijim, nevremenskim, jer – uz to – uspijeva realizirati i posebne učinke lomovima svjetla, postižući inovativan, nadasve poseban kolorit. Stjepan Balja oblikuje nakit i prema željama kupaca, premda identitet  i želje svojih kupaca  nikada ne odaje, već to čuva kao ispovjednu tajnu. Unatoč tomu, zaljubljenici u njegov nakit dobro znaju što bi sve mogao ispričati: kako on, tako i njegov nakit.

Na slikama gore:
Svoju tehniku obrade srebra Stjepan Balja  još uvijek radi služeći se svojim starim alatom. Jedino se modernizirao, kako sam kaže, „strojem za bušenje“. Broševi na slikama kombinacija su srebra i titana, a dio su kolekcije koja još uvijek nije prezentirana javnosti. U posljednje vrijeme umjetnik s posebnim zadovoljstvom i jako mnogo radi nakit s titanom. Smatra da su mogućnosti titana iznimno velike te se dobrom obradom, imaginacijom i – posebno – velikim trudom postiže zapanjujuća ljepota nakita. Inače, na novim kolekcijama radi i po nekoliko mjeseci.

Rođen je 1940. godine u Zaprešiću, a s nakitom se sreo kao dijete, kad je, u vrtu, pronašao stari metalni prsten, pečatnjak. Htio ga je nositi, no kako mu je bio prevelik, čekićem ga je pokušao obraditi, odnosno prilagoditi svojoj veličini. I tako je sve počelo…    


Nakit, odnosno predmeti sa srebrom i legurom, koje je „čarobna formula“ umjetnikova poslovna tajna, nastali su također u novije vrijeme, ponajviše kao umjetnikova znatiželja što sve može dobiti kombinacijom srebra i te, posebne legure. Naime, srebro se pojavljuje kao osnova, dočim su aplikacije od legure. Ova kolekcija odiše nebrojenim nijansama, od zemljanih, narančastih, kobaltnih itd. tonova – do nijansi umjetničke patine. No, osim boja, ova se kolekcija ističe i umjetničkim, ali istodobno modernim formama, kroz koje se ipak nježno provlači prepoznatljiv umjetnički rukopis Stjepana Balje.

 Diplomu zlatara dobio je 1957. godine, potom je učio kod  Ivana Krunića i Juraja Roka. Već 1966. otvorio je vlastitu radionicu za izradu i oblikovanje nakita od plemenitih kovina u Zagrebu, a onda u Zaprešiću. Osamostaljivanjem je zapravo i počeo njegov kreativni uspon, pa je samo tri godine poslije stekao status zlatarskoga majstora. Zahvaljujući svojim umjetničkim realizacijama, 1973. godine postao je član ULUPUH-a, a 1993. godine dobio je i status slobodnog umjetnika, što je zapravo priznanje za silan broj samostalnih i inih izložbi umjetničkoga nakita.  

 Pojava velikih trgovačkih lanaca s jeftinim nakitom nije ga, kaže, nipošto obeshrabrila, već je njemu osobno upravo to pomoglo da kroz konkurenciju vidi što je loše, a što dobro, odnosno  koliko je dobro on sam nešto napravio. Konkurencija mu je, kaže, uzmogla da razvije svoju imaginaciju. „Kad izrađujem nakit, želim da svaki komad nosi poruku, poruku  ljubavi. Jer da nemam ljubavi prema poslu, ne bi bilo ni moga nakita, da nema ljubavi – ne bi bilo darivanja. Ljubav sve pokreće“, rekao je svojedobno za magazin „SVIJET“. Umjetnički nakit izrađuje više od 50 godina, a – osim brojnih priznanja – za svoj je umjetnički doprinos Stjepan Balja 1998. godine nagrađen  i „Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića“.     

Promocija luksuznog kataloga o narodnim nošnjama Hrvata u dijaspori!

Katalogom Zbirka narodnih nošnji hrvatske dijaspore, autorice Katarine Bušić, Etnografski muzej posebno doprinosi očuvanju nacionalnoga i kulturnoga identiteta Hrvata u europskim zemljama. Djelo je namijenjeno  Hrvatima u dijaspori i iseljeništvu, članovima folklornih skupina u Hrvatskoj i inozemstvu, kao i široj stručnoj i zainteresiranoj javnosti.

Promocija Kataloga održat će se u srijedu, 5. veljače 2020. U 13 sati, Mažuranićev trg 14

Objavljeno: 30.01.2020.

Katalogom Zbirka narodnih nošnji hrvatske dijaspore Etnografski muzej nastavlja prije deset godina započet izdavački projekt prestavljanja svoga bogatoga fundusa. Ovo, šesto po redu kataloško djelo objedinjuje odjevno ruho pripadnika hrvatske nacionalne zajednice s različitih područja srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja – Austrije, Češke, Kosova, Mađarske, Rumunjske i Srbije.

Izdavanjem kataloga Zbirka narodnih nošnji hrvatske dijaspore, nakon stručne obrade i digitalizacije, Etnografski muzej prvi put stavlja na raspolaganje javnosti u tiskanom obliku jednu zbirku narodnih nošnji – objedinjenu i kompletno obrađenu pripadajuću građu u vidu kataloških jedinica s osnovnim podacima, opisom i fotografijom sadržanih muzejskih predmeta. U skladu sa suvremenim muzeološkim standardima dostupnosti i prezentacije građe i rezultata istraživanja, znanstveno-profesionalnoj i široj zainteresiranoj javnosti prezentira bogati fundus – ovoga puta u godini 100. obljetnice osnutka Etnografskog muzeja (2019.).

 Sadržajno je zastupljeno cjelovito ruho – kompleti, pojedinačni dijelovi, različiti ukrasni dodaci i tekstilni fragmenti (primjerci tkanja, veziva, čipki i vrpci), što su se mijenjali pod kulturnim utjecajima susjednih naroda, s više ili manje prepoznatljivim obilježjima pripadnosti hrvatskom nacionalnom korpusu. Izrađeni su i korišteni pretežito u razdoblju druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća, uključujući više tipoloških i stilskih inačica.

Katalog sadrži Predgovor ravnateljice Goranke Horjan, stručni tekst autorice, voditeljice Zbirke, Katarine Bušić, više kustosice, odnosno poglavlja: Povijest prikupljanja predmeta u Zbirci narodnih nošnji hrvatske dijasporeO izvorima i literaturiO narodnoj nošnji – pojavnost, vrijednost, prezentacija; Zbirka narodnih nošnji hrvatske dijaspore – Moravski Hrvati (Češka Republika), Gradišćanski Hrvati (Republika Austrija), Podravski Hrvati (Mađarska), Hrvati Bunjevci (Republika Srbija/Vojvodina), Hrvati Šokci (Republika Srbija/Vojvodina, Mađarska, Rumunjska), Karaševski Hrvati/Karašovani/Karaševci (Rumunjska), Letnički Hrvati (Republika Kosovo). Katalog je preveden na engleski jezik, a donosi i bogati kataloški pregled sadržane građe.

Stručni tekst upotpunjen je dokumentarnim fotografijama iz Dokumentacije Etnografskoga muzeja, srodnih ustanova i privatnih zbirki, a kataloški pregled fotografijama muzejskih predmeta (oko 700 fotografija).

Predstavljanjem muzejskih zbirki i njihovom dostupnošću široj zainteresiranoj javnosti Etnografski muzej ostvaruje temeljnu zadaću očuvanja, zaštite i promicanja materijalne i nematerijalne kulturne baštine, te ovim katalogom posebno doprinosi očuvanju nacionalnoga i kulturnoga identiteta Hrvata u bliskim europskim zemljama.  

Autorica kataloga: Katarina Bušić, viša kustosica, voditeljica Zbirke; Prijelom: Nikolina Jelavić Mitrović, dizajnerica; Recenzenti: dr. sc. Aleksandra Muraj, dr. sc. Tvrtko Zebec; Fotografija: Matija Dronjić, Nina Koydl, Dražen Bota/ Arhiv Muzeja

JOVICA DROBNJAK kao kroničar street art scene

 Gradovi širom svijeta prepuni su poruka, simbola i dizajna s tamnim značenjima, s najrazličitijim oblicima i bojama. Za neke se pisanje grafita izvan početne tajnosti uzdiglo do stanja suvremene umjetnosti ili ulične umjetnosti, s izložbama koje su postavljene u prestižnim galerijama. Za mnoge, međutim, ostaje želja kako saznati moguću interpretaciju grafita koji se vide uokolo. Svoju verziju tumačenja grafita u Zagrebu ponudio nam je vrsni fotograf Jovica Drobnjak…

Objavljeno: 10.12.2019.

S izložbe “Zidovi mržnje”

Fotograf Jovica Drobnjak posvetio se, sukladno svom fotografskom nervu, istraživanju grafita u Zagrebu; cijelo jedno desetljeće pronalazi grafite po  zagrebačkim zidovima, igralištima, klupama i kontejnerima. Valjda se nikome ne nanosi nepravda ako se kaže da svaki autentični umjetnik, a Jovica Drobnjak to jest, kuje svoj vlastiti stil: od  2016. u Zagrebu je na svoj način „zaustavio u vremenu“ nekoliko tisuća grafita provokativnog sadržaja, vidljive netolerancije, nemuštih poruka, uspješnih slikarija nepoznatih autora. Njegova izložba u zagrebačkoj Galeriji na katu, u Zagrebu, donijela je 307 grafita, izloženih pod zajedničkim nazivom “Zidovi mržnje”. Indikativno, izložba je otvorena 16. studenoga, na Međunarodni dan tolerancije.

S izložbe “Zidovi mržnje”

Fotografija koja „nosi“ tu  izložbu jest grafit na kojem je netko napisao “No Passaran” (Neće proći), a potom netko drugi nadodao “Hemos pasado” (Prošli smo). Da, bio je to grafit, kako kaže autor, koji uistinu priča priču, već zbog toga što se koristi parolom prepoznatljivom iz vremena koje novije generacije ne poznaju, ali moćnu simboliku koje neprestano sreću …

Slike sasvim gore, u sredini i gore su s izložbe “Zidovi mržnje”

Fotografije kao kronika: Fotografije na izložbi Drobnjak je podijelio u tri skupine  – “crvenu skupinu, crnu i miješane grafite“, što objašnjava kao želju da upozori na prijeteće događaje u društvu; grafite dijeli na one simboličkoga karaktera do onih što pozivaju na mržnju, ubojstvo. Drobnjak je, senzibiliziran zastrašujućim grafitima, ideju za izložbu dobio prije dvije godine, nakon jedne od svojih izložbi, one s grafitima o Zdravku Mamiću. “Bavim se fotografijom sasvim druge prirode“, rekao je Jovica Drobnjak za Nacional, „ali prije sedam, osam godina počeo sam snimati grafite po Zagrebu koji su rezultirali ovom sociološkom analizom zagrebačkog društva, rekao bih. Neki od grafita na izložbi „Zidovi mržnje“ označavaju poruke s desnog spektra, pa se ističu portreti Adolfa Hitlera, svastike, ‘ušato u’ ili NDH. Naravno, postoji isto tako mnogo grafita lijevog spektra, gdje se ističe lik i djelo Tita, srp i čekić, Antifa i slično.” Uglavnom, Drobnjakove fotografije izložene u Galeriji na katu prikazale su zagrebačku svakodnevicu bez uljepšavanja.

S izložbe “Boje i lakovi”

Prijeteći natpisi, najčešće slabo pismeni, izrazi u slengu (– ubi umjesto ubij!), zatim korištenje riječi iz miljea polusvijeta, govori mnogo više od onoga što su predstavljači izložbe naveli kao tumačenje: možda grafiti prikazani na izložbi ukazuju stvarno na govor mržnje, možda impliciraju poziv na ubijanje (pojedinaca, poput Mamića, pripadnika drugih nacionalnosti, ali i na veličanje fašističkih lidera ili zločinaca), no Drobnjakova izložba, nazvana „Zidovi mržnje“, nije stvarni poziv na ubijanje, već difuzni žargon marginalnih gradskih skupina, duopis onih koji pripadaju rubu društva poput narkomana i grupa neomiljenih u novom hrvatskom neprilagođenom društvu.

S izložbe “Boje i lakovi”

Poigravanje slovom U, primjerice, Drobnjak je snimio na dječjim igralištima, uz ljuljačke, ali, eto, i na kontejnerima za smeće. Drobnjaka zaokupljaju, a to je vidljivo iz njegova postava izložbe, grafiti koji pozivaju na bilo koji oblik mržnje, a koji su reminiscencija na neka već prošla vremena ili na negiranje društvenih i ljudskih prava.

Fotografija iz ciklusa “Iluminati”

Zadivljujuće je s kojim se žarom autor upustio u dokumentiranje grafita, premda mu je bliža umjetnička fotografija. Upravo je njegovo umjetničko oko pridonijelo dobro osmišljenoj kolaž-izložbi  „Zidovi mržnje“, ali pravi, angažirani fotograf Jovica Drobnjak sasvim je poseban i autoritativan u kontemplativnim fotografijama mrtvih priroda i konceptualan u ciklusima fotografija, poput onih nazvanih Iluminati, Ograde, ili u Portretima. Ali, i kao dokumentarist, Drobnjak funkcionira na razini visoke profesionalnosti i umjetničkoga dojma.

Godine 2017. godine javnosti je ponudio izložbu fotografija grafita koji su pozivali na smrt Zdravka Mamića, u Galeriji Greta (pod nazivom „Boje i lakovi“). Tristotinjak grafita na temu Mamića snimao je pet godina, sve fotografije snimljene su u Zagrebu, na zidovima zgrada, kioscima, kontejnerima i koševima za smeće, podovima i stropovima, od periferije do centra grada. Izložba, po Drobnjakovim riječima, “nije iskazala stav ni ‘za’ niti ‘protiv’ Mamića, ona samo dokumentira jedno vremensko razdoblje u kojem je uočljiv sve veći porast mržnje i netolerancije među ljudima.”

Iz ciklusa “Mrtva priroda”

Po višoj kustosici Galerije Klovićevi dvori, Jasmini Bavoljak, Drobnjakova je izložba načela pitanje tko je zapravo Zdravko Mamić, ali i drugo – tko su autori grafita, za koje se zna samo da se koriste metajezikom gradskoga polusvijeta i Mamića nazivaju Ciganinom, Srbinom, Turčinom ili pederom. Na toj izložbi viđene su fotografije odabrane među nekoliko tisuća snimaka “anti-Mamić” grafita, nastalih od 2011. sa ciljem da zabilježe fenomen zvan Mamić te svratile pozornost na fotografski rad Jovice Drobnjaka, koji je ovom izložbom ušao među autore novog vala.

Iz ciklusa “Mrtva priroda”

Fotografije s tumačenjem:  Fokus Drobnjakovih fotografija  usmjeren je na sadržaj grafita, a ne nužno na sociološki trenutak zagrebačkoga društva, koje posljednjih dvadesetak godina nastavaju i ljudi potekli iz drugačijega kulturološkog okruženja, s političkom potkom koja nije nimalo urbana, ali, bome, ni tolerantna. Dinamo je, primjerice, za Drobnjaka tema koju je maestralno prikazao, jer se fokusirao na fotografije koje bez ikakve poveznice sa stvarnošću kazuju kako, eto, Hitler voli Dinamo. Fotografije grafita na kojima se „autori“  na svojevrstan način dopisuju tako da na crteže s ustaškim simbolima docrtavaju srp i čekić, a za koje fotograf kaže  kako su „pokrivena oba spektra“, ne funkcioniraju kao grafiti, nego kao zagađivanje prostora u doslovnom smislu. Jer, grafiti u pravom umjetničkom smislu, koje djeluju kao već prije prepoznati street art, nisu to što je autor fotografija maestralno zabilježio: autentični, umjetnički grafiti nude homogenizaciju, a ne razdor. Grafiti koji to jesu prikazuju kulturnu dubinu oslikavanja, izvlačeći poticaje iz slamova i podzemnih pokreta. I autori im nisu anonimni, besprizorni, moglo bi se reći! Grafiteri, oni pravi, izražavaju se gdje i kako smatraju prikladnim, usprkos pravilima, zabranama i odvraćanju. Gotovo svi imaju potpis, poznat kao oznaka. Često se grafit razvija određenim načinom, ponekad i nerazlučivim, poput divljeg stila. Osim što služi kao oblik prepoznavanja između različitih bendova, postaje i dizajn koji se koristi i u kreativnim natjecanjima i na street art festivalima.

Nizanje političkih događaja u nas posljednjih je godina omogućilo grafiterima izlazak na svjetlo dana. Gotovo kod svih njih neka vrsta ponosa je ono što uspijevaju transformirati u slikarije. Ono što je u početku bilo za podsmijeh i borilo se za umjetničku formu, korisnu za preporod naselja u koja su, možda, samo nekoliko godina ranije došli prognani, ili gdje su ih stjerali policijski organi dok su noću pokušavali ukrasiti zidove i zgrade svojim crtežima, danas se pretvara u jeftini zidni slikopis mržnje i netrpeljivosti.

Baš to nam je svojim fotografijama uspio pokazati Jovica Drobnjak.

Iz konceptualnog ciklusa “Ograde”

Kako su zapravo grafitti nastali? Prije svega, grafiti, s porukom i oni bez, nisu domaći izum. Fenomen pisanja grafita počeo je tridesetih godina prošloga stoljeća poprimati preciznu društvenu i kulturnu vrijednost u velikim američkim metropolama. U vrijeme velike depresije cipele na pločniku su trebale obilježiti “teritorij”, naprimjer. U to vrijeme sprejeva nije bilo, a često ni kistova, pa su pribjegavali ručno izrađenim markerima, napravljenim lakom za cipele.

Krajem šezdesetih, opet u Sjedinjenim Državama, rađaju se prve oznake, također izrađene s umjetničkom namjerom. U depresivnoj stvarnosti geta, mladi kreativci, živeći na rubu siromaštva, počeli su “potpisivati” autobuse i vagone vlakova i podzemne željeznice sve složenijim tekstovima i crtežima, izjašnjavajući na taj način neke aktualne stavove grupa kojima su pripadali.

Tipični grafit na spomeniku, s izložbe “Zidovi mržnje”

Prema tadašnjim rekonstrukcijama, prva oznaka koja je postala istinski poznati grafit bila je ona s Taki 183.  Stvorio ju je dječak koji je živio u 183. ulici na Manhattanu, New York. Zvali su ga Demetrius, a nadimak Taki proizašao je iz grčke verzije njegova imena, Demetraki. Zahvaljujući svom kurirskom radu, koji ga je svakodnevno “prisiljavao” da hoda s jednog na drugi kraj grada, Taki 183 uspio je napisati toliko oznaka, pa je čak privukao pažnju  New York Timesa. Fenomen pisanja grafita, unatoč činjenici da je i sam Demetrius priznao kako je stvorio svoj potpis nakon što je znao da je to učinio Bruno 204 (koji, međutim, nije mogao putovati kao Taki, pa se nije proslavio izvan predgrađa u kojoj je živio). Slavni su bili još Papo 184, Junior 161, Cai 161, Stitch, pa čak i neke djevojke, poput Barbare i Eve 62. „Nismo huligani, mi smo umjetnici!“ – često se zato može čuti među mladim autorima grafita, koji diljem svijeta slikaju umjetnička djela po zidovima gradova, najčešće angažiranoga sadržaja.

Ono što nam je pokazao Jovica Drobnjak na svojim fotografijama  jest zagrebački street art, ali ostvaren kao nemušta imitacija svjetskih urbanih trendova, inspiriran upitnim političkim stavovima. Ali, dvojbe nema da će iza toga izaći neki naš Taki, i da će Jovica Drobnjak ostati kroničar histerične zagrebačke street art scene.

Jovica Drobnjak, rođen 1966., fotografijom se bavi od 1981. godine. Godine 1985. Maturirao je na Odjelu fotografskih tehnika Škole primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Dvanaest godina radio je kao fotograf u nekoliko hrvatskih tjednika i magazina, a poslijednjih deset godina djeluje kao samostalni fotograf. Intezivnim i samozatajnim radom Drobnjak je jedan od onih fotografa koji u sebi nosi umjetnički nerv što ga je razvijao u medijima, kao reporter dokumentarist. Međutim, sve vrijeme „uspješno njeguje radoznalo oko i čvrst umjetnički koncept u jednom drugom fotografskom kontekstu.“  

Diskretni trendovi iz salona D

Dugogodišnja tradicija, kvalitetna usluga, povoljne cijene, briga za klijente te stalne edukacije za FRIZERSKI SALON „D“ iz Zapruđa u Zagrebu znači sve veći broj klijenata koji dolaze  na sređivanje kose i  šminkanje, čak iz raznih dijelova Hrvatske, pa i šire… 

Objavljeno: 15.02.2019.


Osim frizure,  u Salonu „D“  dobit ćete i profesionalne savjete za make-up i vizažiranje. Poduzetna vlasnica Danijela Ajkunić posvetit će vam osobno svu pozornost te savjetovati kako možete uskladiti frizuru i make-up. 

U Novom Zagrebu već više od desetljeća djeluje FRIZERSKI SALON „D“, čiji su klijenti uglavnom klijentice s već izbrušenim ukusom za modne trendove te novitete u frizurama. Stoga se mlada, profesionalna i domišljata vlasnica, Danijela Ajkunić, drži  gesla da u salonu  valja, bez iznimke, postojati  individualni pristup svakom klijentu. Šire, to znači da se prvo pomno procjenjuje, odnosno pregledava stanje i kvaliteta kose te vlasišta, oblik lica, nos, pozicija ušiju, odjevni  i stil općenito te držanje klijenta, odnosno njegova cjelokupna osobnost.  I – tek tada se kosa klijentice može  tretirati, odnosno osmisliti oblikovanje i dati kompletnu njegu. U Frizerskom salonu „D“  trude se uistinu ugoditi željama svih klijenata budući da ondje dolaze na uljepšavanje kose (i šminkanje)  –  osim brojnih stalnih klijentica i najmlađi klijenti, kojima se također usluga pruža s jednakom, štoviše izrazito osmišljenom  pomnjom. 


Salon „D“ je popularan među mladim ženama koje ondje dolaze pripremiti frizuru za vjenčanje, jer će, osim željene frizure i njegovane kose, dobiti i odgovarajući make-up za najveseliji dan

Međutim, posebnost  Frizerskom salonu „D“  daje činjenica što su kvalitete tamošnjih usluga prepoznale i mnoge javne osobe,  koje se bez  ustezanja  prepuštaju profesionalnoj obradi te  uljepšavanju i njezi kose, ali i dodatnoj usluzi šminkanja, kojom Danijela Ajkunić upotpunjuje konačni dojam usluge…


Prije frizure svakako će vam u Salonu „D“ napraviti procjenu stanja vlasišta, odnosno kvalitete kose te preporučiti kakvu njegu kose bi vam bilo korisno primjenjivati. Oplemenjivanje eventualnih nedostataka spada u važne segmente djelatnosti Frizerskog salona „D“, u kojem ćete dobiti i modernu, trendovsku frizuru. 

Kao stručnjakinja za kosu i vizažistica smatra da klijentice iz salona trebaju izaći zadovoljne uslugom, ali  i sigurne u sebe. Stoga, ako trebate novu frizuru, dozu sigurnosti, novi image – prepustite se vještim rukama Danijele Ajkunić i njenih suradnika. Dakako,  ponajviše se to odnosi na mladenke, kojima se – uz frizuru – svakako preporuča i uslugu šminkanja. Probna frizura je u takvom slučaju obvezna, kako bi stres na dan vjenčanja bio minimalan.


Danijela Ajkunić, vlasnica Frizerskoga salon „D“, suorganizator je i promotor mnogih natjecanja ljepote, ali i frizerskih zbivanja.

Tradicionalno kvalitetna usluga, povoljne cijene, briga za klijente te stalne edukacije  – znače   sve veći broj klijenata, koji dolaze na sređivanje kose i  šminkanje, čak iz raznih dijelova Hrvatske, pa i šire. Svoje  klijente Frizerski salon „D“ stoga neprestano iznenađuje različitim akcijama frizerskih usluga, a posebno se osmišljavaju akcije i darovi za predškolce i buduće mladenke.

NAĐITE VREMENA I PREPUSTITE SE VJEŠTIM RUKAMA U UGODNOM OKRUŽENJU TE DOPUSTITE DA VAŠA KOSA, BAREM NAKRATKO,  BUDE BRIGA PROFESIONALACA IZ  FRIZERSKOGA SALONA „D“!

 Adresa:  Adamičeva 13, Zagreb. Telefon: 00385 1 6686 888