Kategorija: PROMOCIJE

U vinotočju Hrupec, u petak 24. srpnja, predstavljena je nova knjiga poezije Marijana Grakalića,  ukoričena kao posve drugačiji, ali u osnovi prvi turističko-poetski vodič. Nastala pod nazivom „Samuraji šanka – haiku“, knjiga je pjesnikov hommage Zelini i tamošnjoj kraljevini, kraljici vina. Objavljena je u izdanju Turističke zajednice grada Sv. Ivan Zelina…

• 

• 

„Istražite Sveti Ivan Zelina kroz haiku“  –  rekla je u najavi događanja direktorica TZG Svetog Ivana Zeline, Marinka Zubčić, koja je uočila izvrsnu prigodu da poezijom predstavi cijeli jedan kraj i grad poznat po vinu i vinogradima. Potporu takvomu predstavljanju zelinskoga kraja iskazao je i gradonačelnik Sv. Ivana Zeline, Hrvoje Košćec.

• 

Na predstavljanju knjige „Samuraji šanka – haiku“, pjesnika i pisca Marijana Grakalića, uzvanicima se posebno obratio kulturni ataše Veleposlanstva Japana u Hrvatskoj, Yutaro Nishida, istaknuvši kako se na ovaj način zapravo približavaju dvije međusobno udaljene zemlje, Japan i Hrvatska, i to kroz ovdašnje vještine spravljanja vina i poetsko nadahnuće drevne haiku forme.  „Hrvatska i Japan jesu zemljopisno udaljene, ali  – zahvaljujući ovoj knjizi  – postajemo bliži, vi ovdje po vinu, ali i po tome što su hrvatska vina odavno poznata u mojoj domovini“, rekao je Nishida.

• 

Približavanje  dviju kultura  kroz poeziju začeta je već sedamdesetih godina prošloga stoljeća, i to zahvaljujući  slavnom Vladimiru Devidéu, s kojim je autor  „Samuraja šanka“ Marijan Grakalić dugo prijateljevao. „Haiku je Vladimir Devidé kod nas donio i popularizirao“ –  istaknuo je u svom uvodnom govoru Marijan Grakalić.

Kroz istančanu haiku formu koja skriva u sebi tisuće slika i značenja, Grakalić u ovoj knjizi priča o čežnji, putovanju, vinogradu, djetinjstvu, zgodama i nezgodama noći i jutra, te ponajprije uživanju u ljepoti zelinskoga brdovitog kraja,vinorodnog i bogatog.

„Knjiga “Samuraji šanka” posebna je po tome što autor u tradicionalni oblik pjesničke forme unosi inovacije i tako, umjesto dočaravanja krajolika, haiku postaje britka, ironična, ali i lirična potka kojom promatra svijet. Šank je mjesto susreta, oko kojeg se okupljaju ljudi željni društva, koji uživaju u životu i u njegovoj slatkoći i gorčini. Grakalić kroz razne toponime stvara posebni kronotop iskonskog predavanja senzacijama čula“, istaknula je književna kritičarka Darija Žilić.

• 

• 

Upravo je podnaslov „Duhovne upute za vitezove čaše u Zelinskom kraju i šire“ naznaka i platforma s koje se možemo otisnuti u potragu za dobrim šankom, ponajviše po zelinskome kraju, ali i više od toga: „Samuraji šanka“ jesu stanoviti poetsko-turistički vodič, svojevrstan pregled mjesta i događaja, ali i emocija kojih možda više neće biti, a to je jedna od točnijih odrednica turizma – putovanje radi otkrivanja doživljaja, naprosto upute za (duhovno) putovanje, istaknuo je urednik knjige Bosiljko Domazet.

• 

U knjizi se nalaze originalne duhovne i duhovite upute za sve vitezove poezije, ambasadore plemenite kapljice i putnike namjernike koji se zateknu u ovom kraju vina i vinograda. Samuraji šanka tako su prepoznati kao smjerna vrijednost, za koju njen urednik Bosiljko Domazet kaže kako je neophodna ne samo za lutanje po šankovima, već i za ono važno duhovno putovanje koje nas bitno nagrađuje doživljajima.

Na kraju knjige dodan je po jedan haiku prijatelja samuraja šanka (Gradimira Aleksića Grade, Darka Habazina, Zorana Perovića, Enesa Kiševića i Zdenka Jelčića), kojima autor i pokrovitelji zahvaljuju na sudjelovanju u dobrim vibracijama.

• 

U završnici predstavljanja opernom arijom prisutne je razgalio Neven Paleček Papageno, dok je u glazbenom dijelu programa zasvirao ad hoc bend u sastavu: Hari Pašalić, Alan Vodopjevec, Milko Kiš, Krešimir Fučkan, Mladen Fučkan i Boris Leiner.

Predstavljanje „Samuraja šanka“, posve logično, održano je u centru ‘kraljevine’, u vinotočju Hrupec, a na ovu je autohtonu sortu posebno ponosan vinogradar i vinar Darko Hrupec.

• 

Kraljevina je zaštitni znak Zelinske vinske ceste i cijeloga zelinskog vinogorja, pa ovdje nema ozbiljnijeg vinogradara i vinara koji u svojoj paleti nema kraljevinu.

• 

Točna postojbina kraljevine se ne zna, pa kako se više od tisuću godina uzgaja u Prigorju, ondje se smatra autohtonom. Ljudi je od milja zovu i kraljicom vinograda jer daje bogat rod. Od kraljevine se dobiva svježe, blago alkoholno vino, pa je prema tome lijepo, veselo i društveno vino.

 …nije li ono Petar Preradović budnicu “Još Hrvatska ni propala” napisao pod njezinim utjecajem, za vrijeme boravka kod svoje prijateljice primadone Sidonija Erdődy Rubido…

 Tekst: Bosiljko Domazet. Fotografije: Zoran Osrečak

DIJON: GRAD S MIRISOM LJUTOG SENFA    

Za Dijon se kaže kako je to grad stotinu zvonika zbog brojnih crkava u gradu i okolici. Naziv grada dolazi pak od riječi ”divin”, što znači “božanski”. Njegove stanovnike ponekad se proziva da su buržujski nastrojeni, umišljeni i oholi jer ističu svoj ponos zbog grada i njegove povijesti. Jedan je to od  najsigurnijih i najugodnijih gradova za živjeti u Francuskoj. Najbrži način razgledavanja grada jest  „sovin put“. Sova je, naime, izabrana za amblem grada, pa stanovnici Dijona vjeruju kako im ona donosi sreću…

• 

• 

Možda je u susjedne zemlje jednostavnije otići osobnim automobilom, a na one udaljenije avionom, vlakom ili autobusom. No, nas petoro otpremilo se sunčanog rujanskog jutra „mazdom“  na put dugačak više od 1.200 kilometara, kroz Sloveniju, Austriju, Njemačku, do francuskog grada Dijona. Većina je ljudi čula za francuske gradove Pariz i njegov fascinantni Eiffelov toranj, za Strasbourg, poznat po Europskom sudu za ljudska prava, kao i za Nicu, Marseille, Lyon ili poznato svetište Lourdes, a tek manji broj je onih  koji će vam nešto više reći o ovom gradu, poznatom po senfu, vinima i medenjacima različitih okusa…  

• 

• 

Uz dulje i kraće odmore, na odredište smo stigli nakon dvadesetak  sati provedenih na putu. U rano jutro, još  prije svitanja, ušli smo u uspavani grad, čijim je ulicama prošao tek pokoji automobil ili ranoranilac.

• 

Dijon je, ukratko, glavni grad francuske regije Bourgogne, smješten tristotinjak kilometara jugoistočno od Pariza, 200 kilometara sjeverno od Lyona, te dvjestotinjak kilometara sjeverozapadno od Geneve. Na njega se nadovezuju brojni okolni gradići kao Talan, Chenôve, Quetigny ili Longvic, koji  zajedno broje oko 250.000 stanovnika. Nalazi se u departmanu Côte-d’Or  (Zlatna obala),  u dolini dviju manjih rijeka Suzon i Ouche, a kroz njega protječe Burgonjski kanal dužine 242 kilometra i povezuje porječje rijeke Seine i Rhône. Grad je smješten u kotlini, zbog čega ima nezavidnu  klimu, česte kiše tijekom cijele godine i promjenjivo vrijeme. Jedan je od najtoplijih gradova u Francuskoj za ljetnih mjeseci, kada temperature sežu i do 42 stupnja, a zime su izrazito hladne, s redovitim snijegom.

• 

BOŽANSKI GRAD DOSTOJANSTVENIH LJUDI:  Doznajemo da naziv grada dolazi od riječi ”divin’,’ što znači “božanski”, pa se za Dijon kaže kako je to grad stotinu zvonika zbog brojnih crkava u gradu i okolici. Njegove stanovnike ponekad se proziva da su buržujski, umišljeni i oholi jer ističu svoj ponos zbog grada i njegove uistinu impozantne povijesti.   

Smjestivši se gotovo u središtu Dijona, u iznajmljenoj garsonijeri mladog Francuza i Hrvatice, nakon kratkog spavanja i odmora, iskoristili smo prekrasan dan i obišli jezero Kir. U njemu se može kupati u ljetnoj sezoni od početka lipnja do početka rujna. Brojni građani Dijona i okolnih gradića koriste se šetnicom uz jezero, neki su se za našeg boravka ondje sunčali, a neki se bavili rekreacijskim sportovima uz vodu. Među njima bilo je teško prepoznati turiste. Uglavnom su oko nas bili obiteljski ljudi s djecom i mnogo, jako mnogo mladih. Jezero Kir umjetno je jezero na ulazu u grad Dijon, koje je 1964. godine stvorio kanonik Felix Kir,  poznat i po nezaobilaznom lokalnom piću kir – mješavini dižonskog likera od ribiza i bijelog vina. Felix Kir bio je izabran za gradonačelnika četiri puta za redom  i na čelu Dijona ostao je pune 23 godine: od 1945. do svoje smrti 1968. godine. Bio je također i zastupnik u francuskom parlamentu: priče kažu da je svaki put, kad bi išao na sjednice u Pariz, nosio sa sobom nekoliko boca bijeloga vina aligoté i bocu likera od ribiza te je na taj način popularizirao piće koje je dobilo njegovo ime. Kir je laganog voćnog okusa, a obično se priprema od  jedne četvrtine likera od ribiza i tri četvrtine vina. U ugostiteljskim objektima prodaje se po tri do četiri eura. Postoji i luksuznija verzija kira, nazvana kir royal ili kraljevski kir, u kojem je liker od ribiza pomiješan sa šampanjcem, a izvrsnog je okusa.

• 

• 

 
PRIČA O SENFU: Grad je, osim po likeru od ribiza, poznat i po senfu izrazito ljuta okusa. U srednjem vijeku svako kućanstvo imalo je mlin za proizvodnju senfa, a sam senf  jedan je od  najvažnijih začina koji su popularizirali burgonjske vojvode. Kada se govori o dižonskom senfu  ili moutarde de Dijon  – misli se prvenstveno na tip, tj. recept senfa koji se proizvodi iz crnih sjemenki gorušice, a koje se pomiješaju sa sokom zelenog grožđa ili octa, a ne na njegovo podrijetlo. Tako se, primjerice, dižonski senf  proizvodi i u SAD-u. U departmanu Côte-d’Or  postoji pet  proizvođača senfa. Neobično tužna jest  činjenica da se dižonski senf  od 2009. više ne proizvodi u Dijonu. Tada  je tvornica senfa  iz Dijona preseljena u susjedni gradić. Druga je zapanjujuća činjenica da se više od 80 posto sjemenki gorušice, potrebnih za proizvodnju senfa u regiji, uvozi prvenstveno iz Kanade.  Brend senfa Amora-Maille, primjerice, koristi  40 posto sjemenki gorušice uzgojenih u Bourgogni, dok 60 posto dolazi iz Kanade.

• 

 Čak 86 posto francuskih kućanstava redovito konzumira senf. Iako ga je moguće kupiti u svakoj trgovini prehrambenih proizvoda, na glavnoj gradskoj ulici, Ulici slobode u Dijonu, nalazi se prodavaonica  senfa Amora- Maille, koja nudi velik izbor senfova neobičnih okusa, poput senfa s okusom bukovača i lisičarki, crnog ribiza, parmezana i bosiljka, konjaka, oraha, medenjaka, crnih maslina, sušenih rajčica, crvenog voća, sušene marelice, češnjaka i limuna, prženog luka i timijana….Senf se može kupiti u gotovom pakiranju, a u dućan kupci mogu doći i s vlastitom posudom koju će im prodavači napuniti senfom.

• 

SOVIN PUT : Prilikom obilaska grada savjetovano nam je da se držimo sovinog puta jer je to najbrži način da se grad  razgleda. Posvuda u širem centru grada naišli smo na strelice sa sovom koje pokazuju put prema važnim gradskim građevinama. Sova je izabrana za amblem grada,  pa  stanovnici Dijona vjeruju kako im ona donosi sreću. Skulptura male sove urezana je u zid crkve Notre-Dame iz 13. stoljeća i stotine građana svakodnevno je dodiruju dok prolaze pokraj nje. I mi smo je dotakli lijevom rukom jer je ona bliže srcu…  kao svi koji je dodiruju…

• 

Krenuli smo potom putem suprotnim od kuće Millière i nipošto se nismo smjeli okretati i osvrtati da ne ugledamo mačka na krovu kuće Millière, jer nam se tada – kako legenda kaže – želja ne bi ostvarila. Nažalost, lijevu polovicu sove netko je razbio u noći s 5. na 6. Siječnja  2001. godine, što je tada šokiralo sve građane. Sova je popravljena i otad  je pod nadzorom kamere.

• 

Poznatu kuću Millière sagradio je trgovac Guillaume Millière 1483. godine, a obnovljena je početkom 20. stoljeća. Do danas je zadržala šarm srednjovjekovne kuće te je služila kao scenografija u brojnim filmovima, između ostalog  u filmu “Cyrano de Bergerac” s Gerardeom Depardieuom u naslovnoj ulozi.

• 

KULTURA, POVIJEST I PARKOVI:  Tijekom razgledavanja oduševila nas je i prekrasna vojvodska palača na glavnom gradskom trgu – Trgu oslobođenja, u kojoj je danas smještena Gradska vijećnica  i Muzej umjetnosti, a nastala je od tvrđave izgrađene u 3. stoljeću  koja je štitila od napada Barbara. Nakon 1366. godine nadograđena je zahvaljujući prvom vojvodi od Valoisa, Philippu le Hardiju. Svoj današnji oblik palača duguje Julesu Hardouinu Mansartu, arhitektu s dvora Luja XIV,  koji ju je rekonstruirao te ispred nje izradio polukružni trg, koji se danas smatra jednim od  najljepših francuskih trgova.

• 

Toranj Philippe le Bon, u sklopu vojvodske palače, visok 46 metara, pruža pak prekrasan panoramski pogled na grad, a dao ga je sagraditi vojvoda Philippe le Bon u 15. stoljeću kako bi pokazao moć i prestiž burgonjskih vojvoda. Na vrh tornja popeli smo se stepenicama  i zadivljeno promatrali grad i okolicu kao na dlanu.

• 

Muzej lijepih umjetnosti također je bio pravo i nezaboravno iznenađenje za nas. Riječ je o jednom od najstarijih muzeja u Francuskoj. Ondje se nalazi jedna od najbogatijih muzejskih zbirki,  koja obuhvaća djela iz vremena starog Egipta sve do 20. stoljeća. Zanimljivo je da je u sve gradske muzeje ulaz besplatan…

• 

 Bio je nezaobilazan posjet parku Darcy, prvom javnom gradskom parku napravljenom 1880. godine. Park je smješten nedaleko od željezničkog kolodvora i gradske jezgre. Njegov ulaz krasi skulptura polarnog medvjeda, djelo kipara Françoisa Pompona,  koji je izrađivao isključivo životinjske skulpture. U parku se, kao i inače u parkovima, skupljaju i druže većinom mladi i fotografiraju turisti. Obilazeći grad, dolazimo i do Slavoluka pobjede ili La porte Guillaume, koji datira iz 18. stoljeća, a smješten je na zapadnom ulazu u grad. Eto nas i na Trgu François Rude,  koji je sagrađen 1904. godine, nakon rušenja nekoliko starinskih kuća. Ime je dobio po kiparu  rođenom u blizini samog trga, koji je i autor dijela skulpture urezane u pariški Slavoluk pobjede.   

• 

• 

SLAVNO DOBA BURGONJSKIH VOJVODA: Prvo značajnije razdoblje u povijesti Dijona svakako je srednji vijek za vrijeme vladavine burgonjskih vojvoda (1031 – 1362). Grad je uništen u velikom požaru 28. lipnja 1137. godine, ali je ponovno izgrađen i proširen. Nedvojbeno najvažnije i najprestižnije razdoblje grada jest ono od 1363. do 1477. godine, a predstavlja doba prosperiteta i moći za vrijeme vladavine  četvoro vojvoda iz loze Valoisa, koji su vladali burgonjskim vojvodstvom, čiji je glavni grad bio upravo Dijon. Vojvodstvo se tada protezalo do današnje Nizozemske, a obuhvaćalo je Belgiju, Germaniju, Flandriju, Luxembourg, Švicarsku, te nekoliko francuskih regija. Burgonjski su vojvode prema moći i bogatstvu  bili ravni  francuskim kraljevima, s kojima su inače bili u bliskim rodbinskim vezama. Međutim, međusobno su bili suparnici na političkoj razini.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata grad je pridonio borbi zahvaljujući razvijenoj prehrambenoj i metalurškoj industriji. Za vrijeme pak Drugog svjetskog rata bio je okupiran od 17. lipnja 1940. do 11. rujna 1944. godine, kada su ga oslobodile francuske trupe. Danas je na vlasti ljevičarska struja s Françoisom Rebsamenom kao gradonačelnikom. Na tu je funkciju izabran 2001. godine, a ujedno je  i predsjednik Socijalističke stranke u Senatu.

• 

Tercijalni sektor je osnova ekonomske aktivnosti Dijona, koji je jedan od najsigurnijih i najugodnijih gradova za život u Francuskoj. U javnom prijevozu koriste se autobusi, besplatni mini autobusi, koji voze u samom centru grada, te tramvaji, koji su uvedeni tek 2012. godine. Dijon je i sjedište Sveučilišta u Bourgogni, koje okuplja 27.000 studenata iz regije, Francuske i svijeta. U gradu postoji i Visoka privatna škola za prodaju i management te Odsjek pariškog privatnog Fakulteta političkih znanosti.

• 

• 

SLASTI BURGONJSKOGA STOLA:  Tek što smo izišli iz grada prema jugu, bili smo okruženi vinogradima na vinskoj ruti od Dijona do Beaunea, malog obližnjeg gradića. Vinska ruta, koja se može obići biciklom, autom ili čak pješice za one najmotiviranije, obuhvaća prestižne vinograde 38 sela duž  60  kilometara. Ondje se inače proizvode neka od najpoznatijih svjetskih vina:  le Bourgogne–Hautes-Côtes-de-Nuits, Chorey-Lès-Beaune, Givry, Marsannay…. Regija Bourgogne, u suradnji s  lokalnim proizvođačima vina, podnijela je zahtjev da burgonjsko podneblje, klima i vinogradi uđu kao zaštićena baština UNESCO-a. Zemljišta na ovom području izuzetno su vrijedna i njihova   je cijena u pravom smislu riječi astronomska. Tako, primjerice, za hektar prvoklasnog vinograda u selu Gevrey možete početi pregovarati tek ako pri sebi imate 500.000 eura.

• 

Kako je Dijon grad u kojem se dobro pije i jede, neki od specijaliteta ujedno su  i regijski specijaliteti, poput govedine na burgonjski (boeuf bourguignon) ili puževi na burgonjski – puževi s umakom od češnjaka, maslaca i peršina, servirani u puževim kućicama.

• 

 Posjet Dijonu trajao je prekratko da bismo sve stigli obići i vidjeti, no primijetili smo da Francuzi baš i ne razgovaraju često na engleskom ili drugim stranim jezicima. Većina ljudi misli da su preponosni i žele da svi pričaju francuski, ali problem je u tome što su Francuzi dosta loši u učenju stranih jezika, pa velik broj njih ne poznaje niti jedan strani jezik toliko da bi se mogli kvalitetno izraziti. S druge strane, vrijedi i pravilo “Ako si u Francuskoj, potrudi se da barem malo pričaš francuski“.

Tekst i fotografije: Danica Plantak

@copyright: svijet.com.hr

Za visoki krvni tlak kažu da je bolest suvremenog čovjeka,  a njegove su komplikacije  kardiovaskularne bolesti, kao vodeći  uzrok smrtnosti u svijetu i u nas, te moždani udar, koji zajedno sa srčanim udarom s pravom nazivaju – „ svjetskim ubojicama  broj jedan“. Povezano je to sa čak 13 posto smrtnih slučajeva u svijetu! Kako visokotlakaši najviše problema imaju na prijelazu godišnjih doba, kad su česte promjene vremena i kad se povećavaju temperature, evo što o hipertenziji svakako trebate znati…

• 

 „Koliki vam je tlak? Znate li?“ – pitala je Margaret Chan, šefica Svjetske zdravstvene organizacije (od 2006. do 2017.) diplomante na jednoj proslavi  te organizacije, no nastao je muk. A neugodnu je tišinu prekinula ona sama preciznim odgovorom: „Moj krvni tlak je 120 sa 80!  Nije loše za jednu staru damu“, našalila se potom  ova  kineska liječnica i na taj način, ustvari, započela kampanju kojom je WHO  ljude u cijelom svijetu pozvao na redovnu kontrolu svoga krvnog tlaka. Taj  jednostavni, bezbolni medicinski pregled mogao bi produžiti milijune života, a istodobno smanjiti izdatke zdravstvenih sustava mnogih zemalja. Jer, ne zaboravimo, ova podmukla bolest, koju je teško otkriti, jer godinama ne mora pokazivati nikakve znakove,  najveći je uzročnik invalidnosti i prerane smrti u svijetu. Prema podacima WHO, kod čak 9,4 milijuna ljudi koji u svijetu umru od posljedica srčanih i moždanih udara otkriveno je da je prethodnik bio – povišeni krvni tlak. A trajno povišeni krvni tlak u Hrvatskoj muči čak 40 posto ljudi.

Statistički, povišeni krvni tlak pogađa jednu od tri  odrasle osobe širom svijeta, češće pogađa muškarce kad su u mladenačkoj dobi, a u starijoj dobi izloženije su žene; češći je kod siromašnije populacije, a Svjetska zdravstvena organizacija u dokumentu “ Zdravlje 2020.“  identificira  ga  kao jedan od glavnih javno-zdravstvenih problema u europskoj regiji.

• 

PREVENCIJA VIOKOG TLAKA U EUROPI: U europskoj regiji naročitu pozornost posvećuju problemu s povišenim krvnim tlakom, jer je učestalost čak 60 posto viša u usporedbi s SAD-om i Kanadom, a povezuje ga se izravno  s 25 posto infarkta  miokarda  i  42 posto svih smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti u cijeloj europskoj regiji godišnje. Jdno izvješće Ujedinjenih naroda  o prevenciji i kontroli nezaraznih bolesti  navodi da su upravo  kardiovaskularne bolesti odgovorne za najveći broj  (čak 39 posto) smrtnih slučajeva od kroničnih nezaraznih bolesti u svijetu, u osoba mlađih od 70 godina.

• 

KAD JE NORMALAN,  A KAD POVIŠEN KRVNI TLAK?  Krvni tlak je pritisak krvi na stijenke krvnih žila (arterije) u svakom dijelu tijela. Krv teče kroz krvne žile jer je pod određenim tlakom, a tlak se stvara radom srca kao pumpe. Stalno povišeni krvni tlak tjera srce na rad iznad njegovih mogućnosti. Kako bismo razlučili što je visoki, a što niski krvni tlak, nužno je znati vrijednosti normalnog krvnog tlaka za naš organizam – to je graničnih  140/90 mmHg, a mnogo bliže definiciji pravog normalnog krvnog tlaka, koji ne oštećuje sustav krvnih žila i omogućava zdrav život,  jest prosječnih 120/80 milimetara stupca žive (mmHg). Liječnici tvrde: ako ste dosegnuli 120-139/80-89  mmHg,  na pragu ste pre-hipertenzije. Krvni tlak mjeren 140-159/90-99 mmHg  smatran  je  prvim stupnjem visokog krvnog tlaka  (primarna ili esencijalna hipertenzija), a stupanj 2 (tzv. sekundarna hipertenzija)  mjeri 160 i više / 100 i više mmHg . U više od  95 posto slučajeva povišenog krvnog tlaka uzrok nije poznat , a najčešće je tada riječ o primarnoj hipertenziji. Kada je povišeni tlak simptom neke druge bolesti, primjerice bubrežne, uzrok mu je poznat, tada  je riječ o sekundarnoj hipertenziji. Ako ste si samo jednom izmjerili tlak i bio je visok, ne možete se odmah proglasiti „tlakašem“. Tlak se mora mjeriti više puta tijekom jednog razdoblja, ali i više puta tijekom četiri tjedna. Nađemo li ga trajno povišenim, tada može liječnik postaviti dijagnozi visokog tlaka – hipertensio arterialis.

• 

Konvencionalna medicina ne može trajno izliječiti primarni povišeni tlak, ali može ga uspješno nadzirati i otklanjati neželjene posljedice. Liječenje zahtijeva individualan pristup svakom pacijentu s traženjem dobitne kombinacije raznih lijekova i iznalaženje pravih doza lijekova, u čemu je važna i uloga samog pacijenta  u samomjerenju i samokontroli tlaka. Liječenje primarne hipertenzije s konvencionalnom terapijom lijekovima je dugotrajno  i doživotno. Zato je veoma važna dobro tempirana kombinacija terapije lijekovima i promjene načina života.  Kvalitetniji način života za svakog pacijenta kojeg muči hipertenzija  uvijek je najbolje rješenje.

• 

UZROCI HIPERTENZIJE I SIMPTOMI UPOZORENJA:  Visoki se tlak  izravno povezuje sa životnim navikama, a velik broj tlakaša uopće nije svjesno da ga uopće  imaju.  Može proći  i desetak godina a da se visoki tlak ne uoči, istodobno se trend nezdravoga  življenja  nezaustavljivo širi, upozorava WHO;  jedemo previše soli u jelu, neumjereni smo u alkoholu, puši se, ne krećemo se, pod stalnim smo stresom, muče nas kilogrami … Stručnjaci tvrde da uzroci  hipertenzije uključuju i obiteljsku povijest, genetiku, stariju dob, kroničnu bubrežnu bolest i poremećaj štitnjače. Želite li riješiti visoki tlak morate biti svjesni svih rizičnih čimbenika u sklopu svojih svakodnevnih aktivnosti i prehrane. Kroz razumijevanje tih uzroka, možete živjeti zdrav i kvalitetan život.

Povišeni krvni tlak godinama ne boli, ali kad nakon višegodišnjeg podmuklog postojanja „udari“ na srce, mozak, protok u žilama, bubrege, ponekad je već prekasno za djelovanje. Posebice se  moždani udar  dovodi u vezu s visokim tlakom kao najčešća komplikacija visokog tlaka, kao i opasnosti koje nosi neotkrivena  i neliječena hipertenzija. Stoga obratite pozornost  na  bol i pritisak u glavi, mučninu, crvenilo lica, krvarenje iz malih kapilara u nosu ili u bjeloočnici oka, brzo umaranje, slabu  koncentraciju, loše spavanje, uznemirenost, ubrzani ili nepravilan rad srca, koji pak posredno upozoravaju na probleme s visokim tlakom.  Obratite pažnju i na razinu  kolesterola  jer je povišeni LDL kolesterol ( štetni kolesterol)  uz šećernu bolest, pušenje i visoki tlak – jedan od četiri rizika za koronarnu bolest, infarkt…

• 

SAMO PAR ZRNACA SOLI MANJE… Kad solite hranu, nemojte sasuti svu sol u nju, zadržite među prstima barem par zrnaca i vratite ih u soljenku. Zašto? Zato jer smanjenje dnevnog unosa soli s 12 grama na dnevni unos od devet grama smanjuje za 22 posto moždani udar i za 16 posto srčani udar! Dobar razlog, zar ne?

Prema istraživanju sveučilišta  Ontario,  manji unos soli omogućava veću elastičnost krvnih žila, što automatski dovodi do snižavanja krvnog tlaka. Natrij iz soli može čak oštetiti krvne žile mozga i dovesti do moždanog udara i bez povišenog krvnog tlaka, što dovoljno govori koliko je sol opasna za zdravlje općenito. Snižavanje unosa soli može se regulirati smanjimo li  konzumaciju gotove prerađene hrane i suhomesnatih proizvoda ( u Europi je  to čak 70 do 75 posto konzumirane soli ). Potrošači dodaju preostalih 25 do 30 posto tijekom pripreme jela ili dodatnim soljenjem ponuđene hrane. Prekomjeran unos soli, stav je WHO-a,  globalni je problem, ali  osim toga zabrinjava i prehrana koja je opterećena  visokim unosom šećera,  masti, naročito zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom.  

• 

EUROPLJANI VOLE MASNO: U  Europskoj se uniji troši velika količina masti godišnje. Stanovnici EU prosječno troše 1,5 kg maslaca na godinu, što je 4 grama po danu.  Oko 2000. godine  države članice EU izvještavale su o 600.000 smrtnih slučajeva zbog koronarne bolesti srca, a gotovo 400.000 smrtnih ishoda zbog moždanog udara svake godine. Čak i  male promjene u prehrani mogu značajno smanjiti razinu  kolesterola u krvi i vrijednost krvnog tlaka, a time i smrtnost uslijed srčanih bolesti.  Zamjena  samo  jedan posto zasićenih masnih kiselina s 0,5 posto jednostruko nezasićenim masnim kiselinama i 0,5 posto višestruko nezasićenim kiselinama može sniziti razinu kolesterola za 0,06 mmol/l.  Zvuči kao minoran rezultat, ali… kad bi se ova praksa usvojila u EU, procjenjuje se, smanjilo bi to broj smrti zbog koronarne bolesti za gotovo 10.000  i više od 3.000 zbog moždanog udara. Vojska je to spašenih života, za koju se vrijedi boriti promjenom stila života i poticanjem ljudi na drugačije navike.

U europskoj regiji duhan je također odgovoran za 16 posto smrtnih slučajeva  –  u dobi  od  tridesete  godine života naviše, a svake godine tako nestaje 1,6 milijuna života. Potom, u europskoj regiji se dvostruko više konzumira alkohol u odnosu na svjetski prosjek,  a prekomjeran unos alkohola u organizam, tijekom godina  zasigurno će se odraziti na tlak. Primjerice, 300 mml  jedinica je alkoholnog pića ( jabukovače, pive, mala čaša vina, čašica žestokog pića), čija se tjedna doza od 21 jedinice  preporučuje muškarcima, a 14 jedinica  tjedno ženama. Držite li se ovih preporučenih ograničenja, to bi trebalo povoljno utjecati na niski krvni tlak, a nikako ne bi smjelo biti uzrokom  pojavi visokog tlaka. Kod osoba koje dosta piju, prestanak unosa alkohola može dovesti do normalizacije tlaka.

• 

 NAJBOLJE JE AKO UZMETE ŽIVOT U SVOJE RUKE:  Pokrenite se,  nakon sjedenja na radnom mjestu, u automobilu, pred televizorom  uzmite si 30 minuta, pet puta tjedno i održite srce zdravim, a smanjit ćete na taj način i krvni tlak. Ako vam  je 30 minuta dnevno nedostižan san u vašem vremenskom rokovniku i nećete moći vježbati baš svaki dan, nađite neke aktivnosti od kojih ćete se malo oznojiti i ostati  lagano bez daha, sve samo nemojte biti statični. Ako je potrebno – smršavite! To će zasigurno smanjiti vaš visoki tlak i smanjiti rizik srčanih oboljenja. Dokazano je da gubitak desetak suvišnih kilograma, te održavanje te težine tijekom dvije godine snižava vrijednost krvnog tlaka za 6-9/4-6 mmHg. Izaberite nemasnu i niskokaloričnu hranu, odaberite neku vama dragu fizičku aktivnost i ne morate držati dijetu kako biste smršavili. Meditirajte, bavite se jogom, pođite na akupunkturu  – sve to blagotvorno će djelovati na nakupljeni stres, a  samim time i na vaš visoki tlak.

Prevencija je neusporedivo povoljnija i ugodnija nego rješavanje zdravstvenih problema izazvanih visokim krvnim tlakom, poručuju  iz Svjetske zdravstvene organizacija. Karizmatična bivša  predsjednica Svjetske zdravstvene organizacije, Margaret Chan, govoreći diplomantima, ustvari se obratila svima nama poručivši: „Igrajte na sigurno i kontrolirajte krvni tlak. Budite pametni, uredite svoj život, slušajte savjete svog liječnika! Vi sve imate u svojim rukama. Ne dopustite da vam  nevidljivi ubojica  uzme godine života!“

• 

VRUĆINE UGROŽAVAJU VISOKOTLAKAŠE: Toplina  u tijelu dovodi do niza promjena u fiziološkim procesima, koji mogu utjecati na visoki tlak. Mehanizmi za regulaciju tjelesne topline se potiču, a temperatura se tako zadržava i normalnim granicama – pojačano se znojimo i dolazi do proširenja krvnih žila. Na taj se način smanjuje volumen krvi, a povećava se kapacitet krvnih žila, što su dva najvažnija mehanizma regulacije krvnog tlaka. U ljetno vrijeme trebalo bi češće mjeriti tlak, a kod mnogih će se pojavljivati oscilacije, pa čak i znatno sniženje tlaka. Neki će to očitano sniženje na tlakomjeru dočekati kao znak da mogu smanjiti ili čak potpuno ukinuti antihipertenzivnu terapiju, što nikako nije dobro. Budite oprezni i ništa ne činite bez dogovora s liječnikom.

To što se tlak prividno snizio  još uvije ne znači da je nizak. Nadalje, visokotlakaši obično piju nekoliko lijekova za snižavanje tlaka, a ukoliko smanjuju svoju terapiju, morali bi znati koji lijek i za koliko ga smiju smanjiti. Većina antihipertenziva ima produženo djelovanje, pa se kod korekcije terapije treba imati na umu da se puni efekat smanjenja ne osjeti odmah. Treba na taj način izbjeći prebrzu i preveliku redukciju terapije, koja bi se mogla odraziti na neželjeno povišenje tlaka. Čak i ako je smanjimo, terapiju treba uzimati redovito. Neujednačenost uzimanja lijekova pridonosi oscilacijama tlaka, koje su ljeti ionako česte. K tome, ljeti dodatno pazite na opasnosti izlaganju suncu: odjenite se u laganu odjeću, na glavu stavite šešir,  a najbolje bi bilo ne izlagati se suncu  od 10 do 17 sati. Sve tjelesne aktivnosti poput plivanja, šetnje i laganih vježbi su dobrodošle kod osoba s visokim tlakom, čak i ljeti, stoga ih slobodno upražnjavajte. Gubitak tekućine, uslijed znojenja, se mora nadoknaditi  običnom vodom ili mineralnom, zbog vraćanja elektrolita, te lagano zaslađenim čajevima i prirodnim voćnim sokovima. Alkohol je najbolje izbjegavati, jer akutna konzumacija većih količina alkohola dovodi do pada tlaka, koji se ljeti ionako snižava, a to može dovesti do dodatnih komplikacija.

• 

PARADONTITIS I HIPERTENZIJA: Analiza podataka zdravstvenih i stomatoloških  pregleda u više od 3.600 osoba s povišenim krvnim tlakom otkriva da ljudi sa zdravijim zubima i zubnim mesom imaju niži krvni tlak i bolje reagiraju na lijekove za snižavanje krvnog tlaka – u usporedbi s onima koji imaju bolest desni ili parodontitis. Konkretno, ljudi s parodontitisom imali su 20 posto manje vjerojatnosti da će postići zdravu razinu krvnog tlaka u usporedbi s pacijentima dobrog oralnog zdravlja. S obzirom na nalaze, istraživači vjeruju da pacijenti s parodontalnom bolešću mogu zahtijevati strožu kontrolu krvnog tlaka, dok oni kojima jedijagnosticirana hipertenzija ili trajno povišeni krvni tlak mogu imati koristi od uputa stomatologa.

Prema najnovijim preporukama American Heart Association / American College of Cardiology, ciljni raspon krvnog tlaka za osobe s hipertenzijom je manji od 130/80 mmHg. U spomenutoj studiji su bolesnici s teškim parodontitisom imali sistolički tlak koji je u prosjeku bio 3 mmHg viši od bolesnika s dobrim oralnim zdravljem.Sistolički tlak (najveći broj na očitavanju krvnog tlaka) označava pritisak krvi na stijenke arterija.Iako se čini da je mala, razlika od 3 mmHg slična je snižavanju krvnog tlaka što se može postići smanjenjem unosa soli za 6 grama dnevno (što odgovara jednoj žličici soli ili 2,4 grama natrija ), ističu istraživači.

 “Pacijenti s visokim krvnim tlakom i njihovi liječnici trebaju biti svjesni da dobro oralno zdravlje može biti jednako važno u upravljanju bolešću kao i razne životne intervencije koje pomažu u kontroli krvnog tlaka, poput malih količina soli, redovite tjelovježbe i kontrole težine “, utvrđeno je također u istom istraživanju. Unatoč činjenici da studija nije zamišljena da bi se točno objasnilo kako parodontna bolest ometa liječenje krvnog tlaka, istraživači vjeruju da su njezini rezultati u skladu s onim istraživanjima koja povezuju niski stupanj oralne upale s oštećenjem zuba, krvnih žila i kardiovaskularnog rizika.

• 

PRIRODNI LIJEK PROTIV HIPERTENZIJE: Tradicionalni narodni lijek za visoki tlak, čije je djelovanje i znanstveno potvrđeno,  jest češnjak.  Kao lijek dosta je korišten u kineskoj narodnoj medicini. U Njemačkoj su znanstveno ispitivali njegovo djelovanje i  ustanovljeno je da  znatno snižava  dijastolički (donji) krvni tlak, kod oboljelih sa srednje teškom hipertenzijom. Taj se učinak  postiže već s nekoliko češanja češnjaka dnevno, a tijekom ispitivanja efekat češnjaka postajao je sve veći, što potvrđuje njegovo kumulativno djelovanje. No, kako djeluje češnjak? Tako da svojom sposobnošću opušta glatke mišiće krvnih žila i širi ih, a za to je djelovanje zaslužan – adenozin.  Češnjak svrstavaju u jednu od najzdravijih namirnica, a snižava krvni tlak za  čak 5 do 10 posto.

U azijskim zemljama od davnina se koristi celer za snižavanje krvnoga tlaka.  Dr. William Elliot sa sveučilišta Chicago, izolirao je iz celera tvar koja snižava krvni tlak smanjujući hormon stresa, koji dovodi do sužavanja krvnih žila i povećanja pritiska. Celer snižava i kolesterol, koji je često povišen kod osoba s esencijalnom hipertenzijom – pojavom visokog tlaka čiji uzrok nije poznat.

Berlinski istraživač Peter Zinger pak smatra da su omega -3 masne kiseline u ribljem ulju glavni lijek za hipertenziju. Da bi se regulirao krvni tlak, kod većine je ljudi potrebno najmanje tri obroka masne morske ribe tjedno ( losos, skuša, tuna, srdela i haringa). Količina omega – 3 masnih kiselina, koja je dovoljna da se djelovanje primijeti je 2000 mg na dan, što čini 100 grama svježe skuše, 200 grama sardela i oko 120 grama lososa iz konzerve.

Maslinovo ulje, koje sadrži mononezasićene masne kiseline, lecitin, polifenole  (antioksidansi) i vitamine A,D, E i K znanstveno dokazano snižava krvni tlak. A mediteranski narodi od davnina koriste u prehrani maslinovo ulje i manje obolijevaju od krvožilnih bolesti, moždanog udara i malignih bolesti organa za probavu. Oboljeli od krvožilnih bolesti koji prijeđu na prehranu s maslinovim uljem za čak 31 posto manje umiru od tih bolesti. Namirnice koje povoljno utječu na snižavanje visokog krvnog pritiska su još voće i povrće – nedostatak vitamina C vodi porastu tlaka, a antioksidansi iz voća i povrća  šire krvne žile, čime tlak automatski pada. 

Kod vegetarijanaca rijetki su oni koji pate od hipertenzije. Nedovoljno unošenje kalija u organizam, primjerice, dovodi do zadržavanja natrija, koji povećava krvni tlak. Kalcij može, kod osoba osjetljivih na sol, tj. onih kojima tlak raste unosom slane hrane, dovesti do snižavanja. Mala količina čokolade  – može također sniziti krvni tlak. Bjelančevine koje sadrži grašak mogu poslužiti kao dodatak hrani u borbi s visokim tlakom i otkazivanja bubrega, što je  dokazano  i u istraživanju biologa iz Kanade. Jeste li znali da kava nije glavni krivac za kronično povišeni  krvni tlak? Kofein prolazno povećava tlak kod osoba koje povremeno piju kavu, čak i kod onih koji je redovno piju, pogotovo kad su pod stresom. Većini ljudi s hipertenzijom kava ne smeta, ali se ne preporučuje onima kojima tlak znatno raste kad  su pod stresom; njima tada nadbubrežna žlijezda pretjerano reagira na kofein, a to podiže krvni tlak.

Slušanje glazbe  može značajno sniziti vrijednosti krvnog tlaka –  znanstveno je dokazano u  jednom američkom istraživanju. Kod ljudi s blago povišenim krvnim tlakom,  koji su, primjerice, mjesec dana slušali klasičnu, keltsku ili indijsku glazbu tridesetak minuta dnevno svaki dan – došlo je do značajnog sniženja krvnog tlaka.  

• 

DASH DIJETA – IDEALNA ZA VISOKOTLAKAŠE! Kad je američki magazin  U.S. News& World Report’s objavio listu najboljih dijeta, s ocjenom istraživanja učinaka na naše tjelesno zdravlje, a pod budnim okom  čak  22 eksperta,  apsolutni je pobjednik bila – DASH dijeta ( Dietary Approaches to Stop Hypertension), kojoj je glavni cilj prevencija povišenog krvnog tlaka.  Riječ je o dijeti koja se temelji na visokom unosu voća i povrća,  niskomasnih  mliječnih proizvoda ( obrano mlijeko, niskomasni sir, nemasni jogurt)  te ograničenom uzimanju suhomesnatih proizvoda i soli. Ova se dijeta pokazala  vrlo učinkovitom kod snižavanja krvnog tlaka,  a veoma je važno da se može provoditi dugoročno. DASH dijeta i njezina pravila mogu se zasigurno usvojiti kao način života, a rezultate daje već za dva tjedna.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Oxfordu su tijekom mjesec dana skupini ispitanika davali navedene namirnice, raspodijeljene  u nekoliko serviranja dnevno: četiri do šest serviranja  voća i povrća,  dva do četiri serviranja  mliječnih proizvoda i šest do 13 serviranja  žitarica. Skupina koja je bila pod ovim režimom prehrane znatno je snizila krvni tlak u odnosu na drugu kontrolnu skupinu.  DASH dijeta se odličnom pokazala i u skidanju viška kilograma, koji obično prate povišeni krvni tlak,  stoga ona visoko kotira među onima  koji žele smršavjeti.  

Svaka dijeta u svojim pravilima navodi i brojna ograničenja – ona koja zastupa  DASH dijeta odnose se na smanjeni unos crvenog mesa, suhomesnatih proizvoda, alkohola,  masti, a kad je sol u pitanju, preporučena doza je tek pola do jedne žličice na dan.   

Složit ćete se, među najomraženijim životinjama tijekom tople sezone u godini svakako su komarci svih vrsta, prava napast, nekoć samo za ljetnih noći, a danas to traje od travnja do studenog. Osim što stvaraju neprestani šum, još su neugodniji zbog ugriza, što najčešće znači neugodan svrbež ili, u gorem slučaju – infekcije, oteklinu te mogući prijenos opasnih egzotičnih bolesti…

• 

U posljednjih nekoliko godina komarci su se znatno namnožili, kako po broju vrsta, tako i množenjem općenito, i to obični komarci (Culex pipiens),  tigrasti (Aedes albopictus), kao i papatači  (Phlebotomus papatasi ) te brojne druge gnojne i sisajuće vrste, sve iritantne i štetne. Obični su komarci svijetle boje, dugački 6-8 mm, dok tigrasti imaju crno-tijelo i bijelo-prugaste noge, veličine do 1,3 cm, a tzv. papigice su sitni svijetli komarci (3-4 mm).

• 

 Zanimljivo je da su napadači među komarcima samo ženke (mužjaci se hrane nektarom iz cvijeća), a krv ljudi i životinja sisaju kako bi potaknule sazrijevanje jajašaca. Ubodom se ubrizgava antikoagulant i anestetik, koji zadržava tekućinu u krvi i gotovo uvijek spriječi da osjetite ubod. Ta ista tvar određuje, nakon nekoliko minuta, osjećaj svrbeža.

• 

Od ožujka do studenog, od izlaska do zalaska sunca, razne vrste komaraca, posebno tigraste, i posebno noću, vrebaju među vegetacijom. Nakon što ubode,  insekt se udalji, a ubodeno mjestona bubri, boli ili svrbi, područje se zagrijava i, ako se ogrebete, postaje zaraženo, ostavljajući nesnosne ožiljke. Također postoji mogućnost da se pojave alergije koje se očituju nenormalnim oteklima i da se virusi, od chikungunye (grozničava infekcija koju uzrokuje virus Alphavirus, prenose je isključivo komarci roda Aedes, tigrasti, a uzrokuje febrilnu bolest s izraženim artritisom i artralgijama koje mogu trajati i do nekoliko mjeseci) do nilske i denga groznice (najrasprostranjenija virusna tropska bolest koju prenose komarci te je važan uzročnik morbiditeta i mortaliteta diljem svijeta). Komarci mogu prenijeti tropsku bolest filariju i lišmanijazu, koju ustvari prenose papatači.

 Zašto je potrebna briga za okoliš?

No, zašto se u novije vrijeme događa da se komarci pojavljuju ranije u godini i duže traju. Prije svega, sve je toplija klima: temperature od prije nekoliko desetljeća bile su duže vrijeme ispod nule, što je činilo da se zimi smanjuje broj komaraca koji će u proljeće položiti jaja (i na taj način smanjiti zaraženost). Stoga trenutne temperature već od sredine travnja pogoduju ranom razmnožavanju, kao i većem preživljavanju ličinki i odraslih komaraca.

Drugo je – ekološki element. Rastuće zanemarivanje okoliša i stvari umnožilo je prisustvo mikrostaništa pogodnih za reprodukciju i preživljavanje: bilo koji napušteni otpad može djelovati kao mikro sakupljanje vode, dovoljne za odlaganje jaja i razvijanje ličinki; osim toga, obilje neobrađene vegetacije u kojoj odrasli mogu naći dnevno utočište, te zagrijavanje urbanih sredina – također omogućava lakše preživljavanje insekata, posebno tijekom nepovoljne sezone. S druge strane, prirodni neprijatelji komaraca su se značajno smanjili: ptice kao što su lastavice, zmajevi, šišmiši, gušteri, žabe i žabe, itd., sve se brojčano smanjuje, a s njima i udio grabežljivaca ličinki i odraslih vrsta komaraca. Dakle, možemo reći da je posljednjega desetljeća došlo do neravnoteže između grabežljivaca i plijena…

Komarci kaovažan dio ekosustava

Poznavanje uzroka eksponencijalnog množenja komaraca nije beskorisno, jer je očito da –  ako se ne djelujete na njih –  bit će ih sve više! Jasno je da nitko od nas ne može čarobnim štapićem riješiti klimatske promjene, nepažnju i neravnotežu okoliša. Ali, svatko od nas može i mora učiniti ono što nam je nadohvat ruke. Cilj bi trebao biti  – uspostaviti ravnotežu između populacije svih komaraca, svakako ne i potpune eliminacije: nemojmo zaboraviti da su ovi insekti još uvijek korisni za ekosustav upravo zato što su hrana brojnih većih životinja, a njihov nestanak doveo bi i do nestanka vrapca, lastavica, vodozemaca, gmazova, živica, šišmiša itd. Muški komarci su posebno korisni jer su oprašivači cvijeća.

• 

Pa što možemo učiniti, svaki na svoj mali način, da smanjimo broj komaraca? Da bismo ograničili zemaljsko pregrijavanje, štedimo energiju grijanjem doma na nižim temperaturama, ne prekomjernom ljetnom klimatizacijom, isključivanjem nepotrebnih svjetala, kupnjom električnog ili hibridnog automobila, korištenjem automobila samo ako je potrebno; da bismo očuvali okoliš, valja čuvati otpad i uvijek ga razvrstavati, skupljati napuštene materijale, održavati vegetaciju, brinutu se za svoje vanjske prostore čineći ih neprikladnim za insekte, poticati prisutnost i razmnožavanje insektivnih životinja. Ukratko, dobro je poduzimati jednostavne akcije koje su u korist cijele zajednice, koje također imaju neposredan utjecaj na naš život, a možemo ih provoditi bez mnogo truda.  

• 

I to je dugoročno! No, što učiniti u svom domu ili na terasi, odnosno u vrtu, a sezona je komaraca, koji zuje svuda oko vas? Evo nekoliko savjeta:  

1. Isprazniti sve posude na zemlju svaka 2-3 dana (tanjuri, kante za zalijevanje, obične kante, oluci, izrezane posude za cvijeće, gume koje se koriste kao ljuljačka ili igralište itd.):
2. U spremnik ili ribnjak, ako ga imate, stavite zlatne ribice, koi šarane, bjelokobe i gambusije, sve proždiru ličinke i favoriziraju dolazak žaba npr.;
3. Hermetički zatvorite kante za prikupljanje kišnice kako bi se koristile za zalijevanje vrta, a učinite to poklopcem ili mrežom protiv komaraca;
4. Očistite žlijebove i odvode nekoliko puta godišnje kako se ne bi začepili; stavite gustu mrežicu oko otvora bioloških jama;
5. Stvorite neprimjetan okoliš za neželjene insekte: ukrasite vrt, terasu i prozorske klupice sadnicama, a sobe buketima geranija (po mogućnosti aromatičnim), ružmarinom, lavandom, timijanom, bosiljkom, metvicom, nevenom, nasturcijem, cedrom ( Lippia citriodora ), limunskom travom ( Cymbopogon citratus ), rajčicom, borovnicom… 
6. Posadite Martynia proboscidea  ‘Fragrans’,  grm s ružičastim cvjetovima i slatko mirisnim lišćem, jer privlači komarce koji ostaju zapetljani u njemu.
7.  Navečer u vrtu, osim svijeća s mirisom limunske trave, spalite šaku listova kadulje, ruže, ružmarina, lovora ili eukaliptusa, koru naranče ili limuna, klinčiće u kori;
8. Potaknuti prisustvo prirodnih neprijatelja komarcima poput ptica, lastavica i šišmiša;
9. Jesti mnogo žuto-narančastog povrća i voća (dinje, bundeve, breskve, mrkve itd.) i češnjak: oni su bogati vitaminom A, koji djeluje učinkovito u odvraćanju od komaraca da kušaju našu kožu;
10.  Nositi laganu, neprozirnu odjeću i obvezno koristiti sprej na bazi prirodnih sastojaka koji odvraća komarce. U tom smislu pomoći će vam pripravak na prirodnoj osnovi, odnosno sprej ANTI MOSQUITO ALU 100 mL.

• 

Ovaj prirodni sprej s eteričnim uljima za njegu poslije uboda komaraca – ANTI MOSQUITO sprej – prirodni je bezalkoholni antiseptik, lagani biljni kompleksni emulzijski sustav, s eteričnim uljima i hidrolatima, pogodan za njegu tijela, koji nanošenjem na kožu ostavlja tanki zaštitni sloj, pri čemu pomaže u ublažavanju posljedica nakon uboda komaraca i drugih insekata. Proizvodi ga tvrtka Svijet biljaka iz Vodnjana u Istri, https://www.svijet-biljaka.hr/index.php/en/ , koja se bavi kontroliranim uzgojem ljekovitog i aromatičnog bilja.  

Sukladno svojstvima eteričnih ulja, ANTI MOSQUITO sprej ima izrazita zaštitna svojstva protiv sadržaja sline koju ispušta ženka komaraca pri ubodu (antikoagulansi). Sadrži eterična ulja mediteranskoga bilja za koje su studije pokazale da su vrlo učinkovita i u rastjerivanju komaraca, a pružaju visoku razinu zaštite protiv crvenila i oteklina popraćenih svrbežom nakon uboda. Dođe li do oticanja, prisutni mentol iz eteričnih ulja hladit će otečeno mjesto i utjecati na smanjenje upalnog procesa te djelovati na osjećaj svrbeži zbog utjecaja na živčane završetke.  Preporuča se ne češati izgrebano mjesto, jer tada dolazi do pojačanog lučenja histamina i jačanja reakcije, ali i mogućnosti nastanka infekcije i ožiljaka.

• 

• 

ANTI MOSQUITO sprej bogat je i monoterpenskim alkoholima (geraniol, citronelol, linaol) te esterima. Monoterpenski alkoholi i fenoli prisutni u ANTI MOSQUITO spreju od iznimne su biološke važnosti jer pokazuju značajnu antimikrobnu aktivnost, kao i uspješno djelovanje na membranu virusa. Ovi se spojevi koriste lokalno ili sustavno kod infektivnih bolesti, najčešće kože, koji mogu biti posljedicom uboda komaraca. Osim značajnog antivirusnog djelovanja, ANTI MOSQUITO sprej ima i analgetsko djelovanje, zahvaljujući eugenolu i mentolu u eteričnim uljima. Aktivne sastojke iz hidrolata i eteričnih ulja, upotrijebljeni u ANTI MOSQUITO spreju, čine još i flavonoidi i seskviterpenski laktoni, koji djeluju na kožu antiflogistično i baktericidno te tako pospješuju cijeljenje rana. Djelatne tvari iz ekstrakata biljaka koje sadrže široki spektar bioaktivnih kemijskih spojeva djeluju protuupalno, potiču epitelizaciju i granulaciju stanica kože te potpomažu obnavljanje kože. Pa tako u ANTI MOSQUITO spreju nalazimo tragove ljekovite kadulje, lavande, paprene metvice, koromača, geranija, pelina, glicerina, lecitina, lavandino ulje, ulje ruzmarina, paprene metvice, geranija, citronele. Uporaba spreja je jednostavna: nanosi se na mjesto uboda i utrlja se. Preventivno se nanosi na izložene dijelove tijela: lice, vrat, ruke, noge.  Proizvod ne stvara mrlje i brzo se upija. Nakon što se nanese na kožu, ostavlja tanki zaštitni sloj koji pomaže u ublažavanju posljedica uboda.

 Proizvod možete nabaviti kod ovlaštenog distributera u Zagrebu:

SHAPEIT j.d.o.o. , VI južna obala 13, Zagreb

e-mail: shapeit.j@gmail.com

Mob. 092 345 32 92

Čišćenje lica nije samo skidanje šminke nego i simboličko ispiranje napornog dana koji je iza nas te pripremanje same sebe za zasluženi noćni odmor. Ova rutina, nekima tako mrska, a drugima tako draga, temelj je zdravoga, čistoa tena i preduvjet  mladolikosti.  Jer, ako parafraziramo Coco Chanel  – s 50 ćemo imati onakvo lice kakvo zaslužujemo…

Prema jednom, nedavno provedenom britanskom istraživanju, prosječna suvremena žena utroši čak 52 dana svoga života na skidanje make-upa i ostalih nečistoća s lica. Dok je jednima to mrzak i naporan posao, druge žene pretvaraju ovaj zadatak uugodan  večernji ritual brige o samoj sebi,  u kojem uživaju brinući o svom izgledu i tetošeći se finim, mirišljavim kozmetičkim proizvodima iz šarenih bočica. Njima čišćenje lica nije samo skidanje šminke nego i simboličko odstranjivanje napornoga dana koji je iza njih  te pripremanje za odmor.                                                       

SKIDANJE MAKE-UPA: Nije to čak ni neka nauka, no ipak, korisno je poštovati tehniku i napokon, ono najvažnije, pronaći preparat koji odgovara baš vašoj  koži. U mnoštvu proizvoda, preparata i kozmetičkih marki teško se snaći,  pa vam donosimo pregled onih najvažnijih i preporučujemo za određeni  tip kože.  Ipak,  izbor je individualan i ovisi samo o vama. Važno je naglasiti kako preparat ne mora biti nužno skup da bi bio kvalitetan (ipak je riječ o proizvodu koji ispiremo u umivaonik!). Uostalom, šminka se može efikasno skidati i običnim, jestivim uljem ili pak vazelinom. Doduše, cijena mu može biti opravdano nešto veća ako je tretmanski, pa sadrži sastojke poput  vitamina za oživljavanje kože ili mliječne kiseline (lactic acid), koja regulira ph, ili pak omega 3 ili 6 esencijalne kiseline (poput nekih ulja), odnosno salicilnu kiselinu za akne.

 KAKO USTANOVITI ŠTO JE ZA VAS  NAJBOLJE: Treba  li vam  mlijeko, krema, gel, sapun, pjena ili ulje? Što je s tim maramicama za skidanje make- upa? Kakvi su to 2 u 1 ili 3 u 1 preparati? Dvofazni skidači? Što bi mogla biti micelarna otopina? Upotreba baby maramica – da ili ne? Pitanje je i treba li koristiti tonik?  Isprati lice vodom?  Kako skidati make-up; utrljavati rukama, upotrijebiti vatu, spužvicu, kozmetičku maramicu, pamučnu rukavicu ili pak onu od mikrofibre? Je li potrebno čistiti lice samo navečer ili i ujutro?

Htjeli bismo vam ovdje dati naputak  kako što brže, učinkovitije i jednostavnije očistiti lice od šminke  i od svih ostalih prljavština koje se nakupe na koži tijekom čitavog dana, pa i sada ljeti  od sredstava za sunčanje koja nam noću nisu potrebna na koži. Donosimo vam pregled tipova proizvoda koji načelno odgovaraju pojedinim, osnovim tipovima kože; normalnoj, suhoj, masnoj, mješovitoj i osjetljivoj, no najvažnija uputa za sve tipove kože jest – koristite se blagim proizvodima, bez sapuna; što nježnije i temeljitije čistače kojima nećete skinuti lipide s kože. Da vas podsjetimo:  lipidi su masnoće koje proizvode stanice površinskog sloja kože i koji služe očuvanju prirodne zaštitne barijere i zadržavanju vode.  Stoga,  nikako nam nije cilj doslovno ih zguliti agresivnim sredstvima.

PREPORUKA SKIDAČA PO TIPOVIMA KOŽE:

NORMALNA – zaista ste sretnica ako imate ovaj, najzahvalniji tip kože i možete se  koristiti kojim  god proizvodom  želite; mlijekom, gelom, pjenom, uljem, micelarnom otopinom, a poslije sve isprati tonikom ili vodom ili pak  jednim i drugim.

MASNA – vama su namijenjeni gelovi i pjene,  dok su ulje, mlijeko i kreme preteški za vas. Ipak, pazite da pogrešno odabranim, agresivnim gelom ne potaknete još jaču proizvodnju sebuma. I lice svakako isperite tonikom ili vodom ili s oboje.

SUHA – obvezno se koristite mlijekom, kremom , uljem ili micelarnom otopinom. Upotreba tonika nije preporučljiva. Umivanje je dopušteno  ako vas poslije ne zateže lice od vode. U tom slučaju dovršite posao radije micelarnom otopinom.

OSJETLJIVA – na nju se odnosi sve već navedeno za suhu kožu, no ako je vaša koža lako nadražujuća i sklona crvenilu, izričito vam preporučujemo korištenje micelarne otopine.

MJEŠOVITA  –  ovaj je tip kože posebno problematičan za čišćenje zbog smjene masnih i suhih regija lica, pa stoga također preporučujemo korištenje micelarne otopine.

TONICI, MICELARNE OTPINE, DVOFAZNI SKIDAČI: Dakle, upotreba tonika da ili ne? Većina stručnjaka slaže se kako tonici nisu nužni. Istina, skidaju sve tragove šminke, ali i prirodna ulja kože, što isušuje kožu, tako da ako nemate super masnu kožu,  preskočite tonik i radije ga zamijenite micelarnom otopinom. Ali, ako baš jako volite određeni tonik i zaista ne primjećujete da vas smeta,  sasvim je u redu ostaviti ga kao dio rituala čišćenja.

A što je to micelarna otopina? Riječ je o proizvodu nalik na vodicu (osnova mu i jest termalna voda),  koji je namijenjen skidanju make-upa i čišćenju lica, bez sapuna i ulja, koji brzo čisti, a istodobno je nježan i čuva prirodnu ravnotežu – hidrolipidni balans kože, tako da poslije njegova nanošenja koža ne zateže i pecka, a namijenjen je i najosjetljivijoj koži. Lisa Eldridge, poznata britanska make-up artistica zaslužna za image mnogih celebova preporuča upotrebu upravo ovih magičnih vodica kojima možete skinuti i obične svakodnevne naslage s lica, ali i najtvrdokorniju vodootpornu maskaru, pa i lažne trepavice.

Dvofazni skidači sastoje se od uljne i vodene faze, pa ih je prije upotrebe nužno dobro protresti. Namijenjeni su skidanju tvrdokornih maskara i tuševa te su vrlo učinkoviti. Ako imate osjetljive oči, mogli bi za vas ipak biti preagresivni.

Proizvodi 2 u 1 sadrže i mlijeko i tonik, pa je njihovom upotrebom čišćenje lica pojednostavljeno, ali nekima se čini nedovoljno. Sve je stvar osobnih preferencija i izbora. Također, proizvodi 3 u 1 sastoje se od mlijeka i tonika, ali i od eye removera i neke ih žene obožavaju, dok ih druge preziru…

VATE, SPUŽVICE, KOZMETIČKE MARAMICE: Tržište nam nudi zaista velik izbor pomagala za čišćenje lica, pa je na nama izabrati ona čija tekstura odgovara našoj koži. Šminku možemo skidati dobrom starom vatom, no nekim ženama ona je pregruba, pa je mogu zamijeniti suhim kozmetičkim maramicama nalik na  papirnate (prodaju se u kutijama) ili celuloznim i sličnim spužvicama za  koje se neke žene kunu da su im muku čišćenja pretvorile u ugodan doživljaj.  Preparat možete skidati i pamučnom rukavicom, koja je dobra, ali koju mnoge žene izbjegavaju zbog kasnijeg pranja i sušenja. Rješenje bi bilo imati ih barem desetak. Danas su se na tržištu pojavile i rukavice od mikrofibre kojima žene skidaju šminku samo upotrebom vode, no stručnjaci tako nešto ne preporučuju. Kozmetički štapići služe uklanjaju sitnih ostataka šminke i izuzetno su korisni pri samom finišu čišćenja lica. Posebno se postavlja pitanje maramica za skidanje šminke (onih vlažnih) i baby maramica kojima tako puno mladih mama voli skidati make-up, o čemu svi stručnjaci imaju ne baš pretjerano dobro mišljenje. Riječ je o vrsti papira koji u sebi sadrži vrlo malo proizvoda za čišćenje lica i kao takav je nedostatan, no mi ipak dopuštamo upotrebu ovih maramica u prvoj fazi skidanja, jer jedna je ionako nedovoljna. Oprez – ako imate osjetljivu kožu, ove bi vam je maramice mogle nadražiti, uključujući i one namijenjene nježnoj baby guzi.

POSTUPAK SKIDANJA MAKE UPA I ČIŠĆENJA LICA:

1. Za početak, skupite kosu u rep ili punđicu (ako vam je kosa dovoljno dugačka) i osigurajte je rastezljivom trakom tako da vas sitne dlačice ne škakljaju po licu jer ćete ih, u protivnom, neprestano uklanjati i tako zamrljati kosu, a ne želite se drugi dan probuditi sa zamašćenom.
2. Prvo odabranim skidačem –  mlijekom, kremom, uljem, micelarnom otopinom ili običnim vazelinom (nikako ne koristite gel ili pjenu) – uklonite ruž s usana kako ga ne biste pri skidanju ostatka make-upa razmazivali po čitavom licu.
3. Na redu su oči, na kojima je možda samo maskara, sjenilo, tuš ili možda čak i umjetne trepavice. Cilj je potpuno očistiti taj   najosjetljiviji dio lica bez struganja i nadraživanja delikatne kože oko očiju, što bi moglo rezultirati nastankom nepotrebnih, preuranjenih bora. Učinkoviti trik na svojem je blogu otkrila Lisa Eldridge,  koja prepolovi okruglu blazinicu, natopi je skidačem i svaku polovicu zalijepi pod  jedno oko, zatim natopi još dvije vatice i preklopi njima oba oka, tako ostavi koju minutu i potom, dok se sav vosak, ulja i silikon iz make-upa ne razrijedi i vrlo jednostavno, blagim potezom,  doslovno „skine“ s očiju. Make-up s očiju možete skidati i nekim od kozmetičkih ili prirodnih ulja ili vazelinom, ali oprez za one s kontaktnim lećama; masnoća iz takvih skidača mogla bi vam ući u kontaktnu leću i zamutiti je!
4. Napokon je na redu čišćenje lica, i to prva faza u kojoj zapravo tek skidamo make-up, neovisno o tome jesmo li nanijeli samo podlogu ili na licu imamo i nekoliko slojeva u obliku pudera u prahu, shimmera, rumenila, highlightera, korektora. Neke se žene obvezno za skidanje šminke s lica koriste raznim  spužvicama, vatama  ili slično, dok je preparat najbolje umasirati rukama u čitavo lice sve do granice s kosom, do ušiju i do vrata. Nakon toga nanijeti još malo proizvoda na vatu, spužvu ili kozmetičku maramicu i sav make- up nježno pobrisati.
5. Nakon što ste skinuli sav make-up s lica, slijedi druga faza, u kojoj zapravo čistite lice od svih nečistoća i eventualnih ostataka make-upa. I opet malo preparata valja utrljati rukama, no ovaj put  doslovno masirajući lice i vrat, čime se potiče cirkulacija. I opet, lice prebrisati s vatom, spužvicom ili kozmetičkom maramicom natopljenom s malo preparata.
6. Sada slijedi ispiranje; za neke samo s vodom, za one s masnom kožom  tonikom, a neke žene ne osjećaju se čistima bez i jednoga  i drugoga. Za osjetljivu i suhu kožu najbolje je upotrijebiti samo micelarnu otopinu na bazi termalne vode.  Svaki je  izbor dobar,  sve dok se i vaša koža osjeća dobro.
7. I ostala je samo još jedna sitnica: često i nakon umivanja ostanu pod donjim trepavicama posljednji ostaci maskare, posebno one vodootporne, pa ih valja ukloniti kozmetičkim štapićem umočenim  u omiljeni preparat i, voila, čišćenje je gotovo.

I za one koji nisu sigurni – ujutro je sasvim bespotrebno maltretirati lice raznim kemikalijama. Dovoljno je zapljusnuti lice običnom vodom, prvo hladnom, pa potom toplom i tako potaknuti cirkulaciju i osvježeni započeti novi dan.

Nakon pregleda događanja na modnim revijama koje su se odvijale tijekom veljače,  konačno je došlo vrijeme za razgovor o cipelama. Na modnim pistama New Yorka, Londona, Milana i Pariza pronađeni su brojni prijedlozi koji će – sigurni smo – doprinijeti vašem izboru cipela za proljeće i ljeto…

Pravo je vrijeme da se predstave trendovi: jeste li kolekcionar ili ne (cipela i torbica! ), uvijek je korisno osmisliti kupnju. Osim što nešto od svega „morate“ imati, vodite računa da se neke od cipela ili torbica mogu pokazati bezvremenskim komadom. Zbog toga smo odabrali nekoliko primjera što ih It-žene nose na sve.

Ove sezone Bottega Veneta je, primjerice, nametnula sandale koje su zavladale na sceni međunarodnog uličnog stila (od New Yorka do Pariza preko Londona i Milana) – i nisu jeftine! – kao nova kultna  obuća. Mule koje će influenserice kupovati ove sezone nose potpis  talijanske modne kuće kojoj je kreativni smjer odredio engleski dizajner Daniel Lee. Zahvaljujući mješavini detalja poput konopčića, upotreba kože,  nove palete boja, a prije svega povratak četvrtastog vrha, njegova je kreativnost utjecala na cijelu produkciju sezone.

Ne samo sandale, već i  modne čizme gležnjače sezone, koje ćemo nakon kratke (moguće, ali ne i obvezne) ljetne pauze nositi i za modni look zime. Balenciaga predlaže, ali uvijek slijedeći prevladavajući trend trenutka – također četvrtasti vrh. Ovaj odlučujući povratak je suprotnost šiljastim čizmama, za koji se još uvijek ne zna hoće li zaživjeti. Nešto nam govori da bi to moglo i uspjeti. Tako to bude sa cipelama…

Evo što trebate gledati u trgovinama, a pokazano je na modnim revijama: znam, nije se lako oduprijeti ni remenčićima ni sandalama sa svjetlucavim nijansama, novom i neodoljivom  proljećtom modnom opsesijom ? Ili vrtoglavim štiklama … Izbor je vrlo širok, a uključuje i kultne modele godine koji će biti i robovske sandale (koje smo prije desetak godina inače zvali gladijatoricama)…

S efektom pitona: Ove Bottega Veneta sandale koncentrat su životinjskog stila, ovu sezonu postaju snažno oružje zavođenja. S haljinama srednje dužine,  sandale Bottega Veneta utjelovljenje su elegantnih cipela koje se trebaju nositi od jutra do večeri. Prijedlog: svakako nabaviti, ali ne u najskupljim verzijama

Cipele s potpeticom: Mary Jane skulpture sandale, s vrtoglavim visinama, jesu cipele s potpeticama koje  će biti nezaobilazna napast čak i za one koji najmanje ovise o štikli. Od kožnih modela s efektom kroka do inačica tkanine ukrašenih aplikacijama i vezom, prijedlozi uočeni na pistama imaju samo jedan zajednički nazivnik: nećete  proći neopaženo.

Dekolete i remenice: Tanka potpetica i suženi nožni prst je također trend. Dekolete i slingbackice za proljeće-ljeto 2020. zadržavaju svoj ženskast obris, ali su obogaćene detaljima kao što su kontrastni kožnati umeci, elastične trake, vrpce itd. Ako 12 cm potpetica nije za vas, odlučite se za jedan od mnogih modela s dodacima, npr. mačićima. Très chic.

Sandale: S tankim remenčićima, s trakama ili s prekriženim trakama. Sa sigurnošću vam možemo reći da će to biti obvezne sandale koje ćete apsolutno ludo željeti. Da bi bili stvarno cool, obucite ih sa čarapama, kao što je predložila modna kuća Fendi.

Cipele i cipele s platformom: Fiksirane na modnim pistama,  platforme nesumnjivo ostaju najviše “strateška” cipela za garderobu. Svestrane i – detalj koji se ne treba zanemariti – udobne, za proljeće-ljeto nose vitaminske nijanse i raznolike uzorke.

Mokasine: posljednje modne revije obilježile su veliki povratak „buržoaskog“ stila, između suknji dužine do koljena, respektabilnih majica, šalova zavezanih oko vrata, torbica i, naravno, mokasina. Među najpoželjnijim u sezoni su one iz Prade, s velikom petom i zlatnom kopčom.

Čizmice: doslovno su zatrpale modne piste i uputili se prema proljetnoj garderobi. No, čizme će biti neophodan saveznik, s nepredvidljivom klimom, sredinom sezone. I dalje su najpopularniji modeli s visokom petom i širokim i mekim gornjim dijelom, dostupni u neutralnim ili pastelnim nijansama. 

Niske cipele:  Dobra vijest za ljubitelje niskih cipela jest da u većini kolekcija ove sezone ima  mnogo „ravnih“ modela –  od klasičnih balerinki (s i bez gležanj trake) do kožnatih cipela, od satena ili tkanine, pa i kraljevski kićastih – koje predlaže Giambattista Valli. Moderan je i baršun te  omiljene espadrile.

Tenisice:  Iako je vrlo rijetko viđeno na modnoj pisti u sportskom svijetu, tenisice su i dalje nezamjenjive.  Izuzetne su verzije  koje su se u posljednje vrijeme depopulirale, ali prave zvijezde nove sezone dostupne su u platnu, antilopu i koži.

Gladijatorice ili robovske sandale: Premda su sve užasnule kad su se ponovno pojavile prošle sezone na nogama manekenki i influencerica, izgleda da su sandale s vezicama odlučne ući u sam vrh cipela ove sezone. Uz modele s niskim petama, dodani su i podebljani “primjerci”. Bilo da se odlučite za potonju ili nosiviju ravnu verziju, rezervirajte ovu vrstu obuće za proljetno-ljetnu sezonu.

Etno šik: Proljetna moda nadilazi granice metropole u potrazi za egzotičnim destinacijama, prihvaćajući prijedloge “odnekud” koji se materijaliziraju u sandalama s etno-chic dojmom u rafiji, koži i konopcu. Među modelima na koje treba paziti su oni iz Hermèsa i Alberta Ferrettija. 

Sve u zlatu:  Zlatna groznica inficira svemir dodataka, prije svega cipela. Sandale sezone donose dragocjene nijanse, s vijugavim zavojnicama i zlatnim refleksima. Oduprijeti se tom sjaju neće biti lako. 

Tekst: Tihe Zaninovich, Fotografije: Pinterest