Broj ljudi koji pate od neke alergije svakim danom raste, a alergijske bolesti postaju sve ozbiljniji problem suvremenog svijeta kojem se pokušava naći rješenje. Naime, oko četvrtina populacije alergična je na neku tvar! Pitamo se otkud toliko alergija? Činjenica je da stresan život i zagađenje okoliša, kao i globalno zatopljenje, utječu na povećanje alergijskih bolesti. No, kako bi barem donekle ublažili neugodne proljeten alergije, naučite što je dobro činiti i kako se zaštititi…
Sve je veći broj ljudi kojima pojavom proljeća počinju zdravstveni problemi uzrokovani prekomjernom osjetljivošću organizma na pelud. Sam pojam „peludna groznica“ obično objedinjuje alergijsku hunjavicu i alergijski konjunktivitis (upala spojnice oka koja se očituje crvenilom, suzenjem i svrbežom oka).
Sezonski alergijski rinitis ili hunjavica bolest je gornjih dišnih putova koju uzrokuje pelud drveća, trava i korova. Ponekad je teško razlikovati simptome sezonske alergije (pretjerane reakcije našeg imunološkog sustava i organizma na inače neopasnu tvar iz okoliša) od obične prehlade ili viroze. Alergija na pelud uzrokuje kihanje, začepljenost i curenje nosa, svrbež očiju i ušiju, bolno grlo, smanjenje njuha. Na prehladu upućuju simptomi poput povišene temperature i kašlja, no traju kraće vrijeme, dok simptomi alergije na pelud znaju trajati nekoliko tjedana ili nekoliko mjeseci te se najčešće smiruju tek uz primjenu odgovarajućih lijekova.
Alergijski rinitis kod djece često je udružen s upalama uha što lako može zbuniti roditelje. I neki drugi simptomi pridružene bolesti, poput upale sinusa i astme, mogu prikriti simptome alergijske hunjavice. Osim toga, važno je razlikovati sezonski od cjelogodišnjeg alergijskog rinitisa, koji je uzrokovan alergenima s kojima smo u doticaju tijekom čitave godine, poput grinja, kućne prašine, plijesni, dlake kućnih ljubimaca.
VRIJEME CVJETANJA: Najčešći uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava i jedan od najsnažnijih prirodnih alergena (tvari koje organizam prepoznaje kao strane i potencijalno štetne) su peludna zrnca, koja, inače, čine mali udio ukupnog broja čestica u atmosferi. Vrijeme cvjetanja, tj. pojava znatne koncentracije peludi u zraku ovisi o klimatskom podneblju, vegetaciji određenog područja te mikroklimatskim uvjetima. Cvjetanje stabala kontinentalnog dijela u Hrvatskoj počinje već sredinom siječnja, kada cvjetaju lijeska, joha, čempresi, a većina kulminira u ožujku i travnju što izrazito ovisi o klimatskim uvjetima. Trave cvjetaju od travnja do rujna, a korovi od travnja do listopada. Periodi cvjetanja stabala i korova obično su kraći i intenzivniji, a trava dugotrajniji, uz nižu koncentraciju peludnih zrnaca u zraku.
U primorskom pojasu cvjetanje počinje ranije. Za naše mediteransko područje karakteristične su smetnje koje uzrokuje pelud čempresa, masline te pelud korova crkvine.
Globalno zatopljenje, koje nastaje kao posljedica povećanih emisija ugljičnog dioksida u atmosferu, utječe na rast biljaka i povećano stvaranje alergenog peluda. Najveći utjecaj povećanih emisija ugljičnog dioksida primijećen je na povećanje stvaranja peludi ambrozije te je stoga važno prepoznati tu biljku i iskorijeniti je iz svoje okoline – dvorišta, vrta i sl. Koncentracija peludi veća je za sunčanih i vjetrovitih dana jer suha i lagana pelud može biti raznesena vjetrom na veliku udaljenost. Na početku i na kraju sezone cvjetanja te za vlažna i kišovita vremena koncentracija peludi u zraku znatno je niža. Ovakvi podaci su nam zlata vrijedni u liječenju alergijskih bolesti dišnog sustava.
IZBJEGAVANJE ALERGENA: Prva mjera u liječenju alergijskih bolesti dišnog sustava jest izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Taj, u pravilu zahtjevan zadatak, potreban je za pravo postizanje terapijskog uspjeha. Za izbjegavanje peludi jedina je korisna mjera izbjegavanje boravka, te osobito fizičkih aktivnosti, na otvorenom prostoru u vrijeme velike koncentracije peludi u zraku. Osobito valja izbjegavati npr. trčanje u jutarnjim satima u područjima bujne vegetacije.
PELUDNI KALENDAR I PROGNOZA: Svake godine stručnjaci Zavoda za javno zdravstvo izrađuju peludni kalendar na temelju analiza učinjenih prethodne godine, a na dnevnoj bazi možemo pratiti peludne prognoze za sve veće gradove u Hrvatskoj. Peludni kalendar je obavijest o periodima cvatnje pojedinih biljaka u određenom području i njegovo poznavanje pomaže u predviđanju vremena pojave simptoma alergijskog rinitisa i astme, što omogućuje pravodobno liječenje.
U tih je bolesti važno započeti s liječenjem tjedan-dva prije očekivanog početka cvatnje. U slučaju znatnijeg odstupanja od uobičajenih vremenskih prilika, poput neuobičajeno toplog ili hladnog vremena koje nam se periodično događaju, mogu se očekivati pomaci u peludnom kalendaru, tj. ranija ili pak zakašnjela cvatnja. Osim kalendara, tu je i dnevna peludna prognoza koja se iskazuje tzv. alergijskim semaforom. Procjena razine peludi u zraku i elemenata vremenske prognoze može dati vrlo korisne bioprognostičke podatke alergičnim bolesnicima kako bi planirali svoje aktivnosti.
Prehrana koja štiti vitaminima i mineralima najjači je saveznik protiv alergija
LIJEČENJE PELUDNE GROZNICE: Današnja znanost ulaže ogromne napore u potrazi za pravim lijekom protiv alergija. Najčešće su greške kada se bolesnik samostalno liječi uzimanjem sprejeva i kapi, a da se nije javio svome liječniku. U liječenju peludne groznice upotrebljavaju se različiti lijekovi u obliku tableta, kapi ili sprejeva za nos te injekcija kao što su dekongestivi, antihistaminici, kortikosteroidi, kromoni, antikolinergici te antileukotrijeni.
Dekongestivi ili “kapljice za nos” djeluju na krvne žile nosne sluznice pa smanjuju neprohodnost te neugodno i obilno vodenasto curenje nosa. Prekomjerno i nepotrebno uzimanje tih lijekova (nafazolin, oksimetazolin, tetrahidrozolin) može imati vrlo ozbiljne, štetne posljedice te se preporučuje njihova vrlo kratkotrajna primjena, ne duže od 10 dana, kako bi se nos učinio prohodnim za primjenu intranazalnih antihistaminika i kortikosteroida koji će učinkovito smanjiti navedene simptome.
Najpropisivaniji lijekovi za alergijske simptome peludne groznice su antihistaminici koji se obično propisuju u tabletama (loratadin, feksofenadin, cetirizin, difenhidramin), a rjeđe lokalno, u obliku spreja za nos ili kapljica za oči (levokabastin, azelastin). Suvremeni antihistaminici su pouzdani i sigurni lijekovi koji uspješno ublažavaju većinu alergijskih simptoma, osobito kada ih se počne uzimati prije nastupa tegoba.
Protuupalni lijekovi koji najučinkovitije ublažavaju alergijske simptome su kortikosteroidi i oni se propisuju u slučajevima kada primjena antihistaminika nije u potpunosti uklonila simptome, dakle, u težim oblicima bolesti, i to samostalno ili u kombinaciji s antihistaminicima. U pravilu ih se propisuje u obliku spreja za nos (beklometazon, flutikazon, mometazon i budezonid), a samo iznimno, u vrlo teškim oblicima bolesti, i u tabletama.
IMUNOTERAPIJA ILI HIPOSENZIBILIZACIJA: Oblik liječenja alergijskih bolesti primjenom alergenskih cjepiva je imunoterapija ili hiposenzibilizacija. Primjenom malih i rastućih koncentracija alergena na koje je bolesnik osjetljiv, a koje se mogu dati u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik, potakne se razvoj podnošenja i tolerancije tog alergena. Cilj je da ponovni kontakt s alergenom ne izazove simptome bolesti ili ih barem ublaži. Ova metoda je preporučljiva mlađim bolesnicima s cjelogodišnjim ili teškim sezonskim alergijskim rinitisom, osobito kada mjere izbjegavanja alergena nisu moguće, a lijekovi nisu bili u potpunosti učinkoviti.
ALERGOLOŠKO TESTIRANJE: U slučaju da sumnjate da ste na nešto alergični, svoje sumnje možete provjeriti alergološkim testiranjem u nekoj od bolnica i poliklinika za plućne bolesti. Riječ je o postupku u kojem se vrlo male količine standardiziranih otopina pročišćenih alergena apliciraju u ili na kožu te se promatra i mjeri lokalna alergijska reakcija na koži. Alergološka obrada potrebna je kod djece s ponavljajućim prehladama, upalama uha, učestalim curenjem nosa, jutarnjim kašljem, čujnim disanjem (sviranjem u plućima) te probavnim i kožnim alergijskim smetnjama.
ŠTO JE USTVARI ALERGIJA? Alergija je prekomjerni, neprimjeren odgovor našeg imunološkog sustava na različite čimbenike okoliša. U kontaktu s inače neškodljivim tvarima organizam može reagirati kao da su u njega uneseni virusi i bakterije, dakle, obrambeno pokrećući našu imunološku reakciju. Alergija se manifestira kao reakcija preosjetljivosti na te tvari iz okoliša, tzv. antigene ili alergene.
Antigen je svaka tvar koju organizam prepoznaje kao stranu i potencijalno štetnu te protiv koje stvara specifična antitijela čije stvaranje je, inače, koristan obrambeni mehanizam koji nas štiti od bakterija, virusa i sl. U alergijskim bolestima antigene nazivamo alergenima.
Alergeni su najčešće bjelančevine, ali i različite druge tvari koje potiču stvaranje antitijela. Popis tvari na koje možemo biti alergični je vrlo velik. Najčešći alergeni su grinje, kućna prašina, produkti kućnih životinja poput dlake ili žljezdanih izlučevina, pelud, neke prehrambene namirnice, lijekovi, konzervansi, aditivi u hrani i pićima, plijesni, otrovi insekata i sl.
U alergijske bolesti najčešće se ubrajaju alergijske bolesti dišnog sustava poput alergijske hunjavice, astme, zatim alergijski konjunktivitis, alergijske bolesti kože kao što su urtikarija, atopijski i kontaktni dermatitis, probavne alergijske bolesti, alergijske reakcije na lijekove te anafilaktičke reakcije koje mogu biti i smrtonosne, osobito kod preosjetljivosti na otrove insekata.
HIGIJENSKA HIPOTEZA: Ne težite da vam dijete odrasta u sterilnim uvjetima jer oni, kao dio higijenskog standarda zemalja razvijenog svijeta, ne dopuštaju našem imunološkom sustavu da dođe u kontakt s dovoljnim brojem patogenih bakterija i virusa pa se zbog toga ne može pravilno razviti. Tako i dolazi do nesvrsishodno jake upalne reakcije na bezazlene tvari iz okoliša.
Tome u prilog idu istraživanja koja pokazuju kako su alergije prava rijetkost u zemljama Afrike, kao i u Indiji, gdje je higijenski standard znatno slabiji. Ova, tzv. higijenska hipoteza, jedna je od pretpostavki u objašnjavanju uzroka golemog povećanja broja alergičnih osoba u razvijenom svijetu.
PREVENCIJA ALERGIJA U TRUDNOĆI: Alergije se počinju javljati sve ranije u dječjoj dobi. Oko četvrtine alergičnih su djeca. U Hrvatskoj oko 30 % djece ima hunjavicu uzrokovanu preosjetljivošću na neki antigen, 8 % ih pati od astme, a do 6 % već je po rođenju alergično na određenu hranu ili neke aditive u njoj.Kad su u pitanju djeca, važna je prevencija još u trudnoći. Trudnice bi trebale izbjegavati hranu, primjerice orahe, brašno, mlijeko, ribe, školjke, bjelanjak i kivi, koja često izaziva alergije. Trebale bi što duže, ako je moguće do prve godine djetetova života dojiti, jer tako pružaju zaštitu djetetu prenoseći im vlastite imunoglobuline i omogućuju mu normalan razvoj imunološkog sustava. Dohrana dojenju trebala bi se postepeno uvađati i također treba paziti da ne sadrži puno aditiva i sastojaka koji često izazivaju alergijske reakcije.
GENETSKA SKLONOST ALERGIJI: Alergije se ne nasljeđuju izravno, nego se nasljeđuje sklonost stvaranju specifičnih IgE-protutijela, koja imaju bitnu ulogu u razvoju preosjetljivosti na neku tvar. Dakle, nasljeđuje se sklonost alergiji, odnosno atopija, no to još uvijek ne znači da će se neka od alergijskih bolesti i razviti. U pravilu je, ako je jedan roditelj alergičar, alergijski rizik kod djece je 30 %, a ako su oba roditelja alergičari, rizik je 80 %! Psihološki utjecaj na pojavu alergije, pogotovo stres, samo je kao okidač simptoma kod alergične osobe.
Tekst: Tihe Zaninović