POSTAJE LI KANABIS OPET LIJEK

 Posljednjih se nekoliko desetljeća brojnim studijama i istraživanjima  dokazuje  ljekovito i blagotvorno djelovanje kanabisa na  niz oboljenja, pa čak i onih najtežih kao što je karcinom. Mnogo je i osobnih svjedočanstava ljudi koji su izliječili sami sebe, a potom to svoje znanje i iskustvo prenijeli i drugim ljudima. Tisućama  se godina biljka  kanabisa koristila u tradicionalnoj medicini kao lijek, ali novija je povijest svrstava među „zabranjenu supstanciju“…

Objavljeno: 20.01.2020.

 Ljekovite čari cannabisa  ili kako su ga zvali – „biljka moći“, „sveta biljka“ ili „božanska biljka“, tijekom 8.500 godina poznavali su mnogi drevni narodi.  Kao prvi pisani zapis o kanabisu spominje se  Herbarij,  legendarnog  kineskog cara Shen Nunga, koji datira iz 2.740 godine prije Krista.  Opisuje se kao učinkovito sredstvo protiv malarije, kostobolje, reumatizma i lošeg pamćenja. U Indiji se ova biljka koristila za liječenje čak stotinjak različitih  bolesti, dok je u starom Rimu bila poznata kao sredstvo poticanja dobrog raspoloženja, bolje percepcije; ljudi su njenim korištenjem postajali otvoreniji i samopouzdaniji u društvu. Veličali su je i cijenili mnogi drevni narodi dajući joj raznorazne epitete „božanskog“  i „moćnog“  utjecaja na ljude i njihovo zdravlje.


Biljke medicinskog kanabisa u BEDROCAN-u uzgajaju se u kontroliranim uvjetima, ekološki, bez pesticida, s uvijek istom količinom THC-a, kako bi pacijenti bili sigurni da uvijek dobivaju isti lijek.

STATUS KANABISA DANAS:  Kanabis je biljka, koja je UN-ovom konvencijom  još 1961.  godine zapela u vremenu. Naime, uvrštena  je u popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga, a  slijedom navedenog, upotreba konoplje, marihuane i hašiša u medicinske svrhe nije dopuštena  u Hrvatskoj, osim u slučaju industrijske konoplje, koja ne smije sadržavati više od 0,2 THC-a. Ukratko,  riječ je o zabranjenoj supstanciji čiji je uzgoj, prerada i distribucija u Hrvatskoj  kazneno djelo. Biljku kanabisa često povezuju s njezinim derivatima  marihuanom i hašišem,  koji  je  etiketiraju   jer se  koriste  kao zabranjene lake droge. To je crna stvarnost današnje percepcije ove biljke i njezina stigmatiziranja, ali nitko ne može osporiti da je  ipak puno duže u povijesti bila tretirana kao lijek nego kao „zabranjena trava“.  

Zapadna kultura o Indiji i tamošnjim ritualima pušenja konoplje, odnosno trave, marihuane, hašiša, zavisno o pripremi, odnosno nazivu, zapravo vrlo malo zna. Osim toga, način života i običaji uvjetuju mnogo toga, pa i ritualno pušenje. Zapad je prihvatio ono što se moglo „prodati“, a to je kratkotrajni užitak. U Indijaca to ima sasvim drugu dimenziju. I svrhu.

KANABIS NA RECEPT: Danas je brojni timovi liječnika i znanstvenika kroz   studije i istraživanja, koja se obavljaju diljem svijeta, pokušavaju vratiti   na taj  pijedestal lijekova, ustvari „lijekova  na recept“,  što  potkrepljuju konkretnim dokazima njezina blagotvorna djelovanja na niz bolesti  kao što su  glavobolja i migrena, astma, prevencija srčanog i moždanog udara, Parkinsonova i Alzheimerova bolest, nesanica, impotencija,  multipla skleroza, simptome AIDS-a, ublažavanje Touretteova sindroma,  ADHD-a i raznih psihičkih poremećaja te  PTSP-a, poticanje apetita; uljni pripravci na bazi THC-a ( delta-9-tetrahidrokanabinol – glavni psihoaktivni sastojak kanabisa) svojim opuštajućim, skoro analgetičkim,  djelovanjem ublažava boli i spazme,  a kod raznih kožnih oboljenja, posebice tvrdokorne psorijaze, uspješno djeluju  utrljavanjem u kožu.  Osim službenih potvrda,  mnogi pacijenti  svjedoče i vlastitim primjerom da pomaže  i kod  najtežih oboljenja, raznih vrsta karcinoma i kod nuspojava od  kemoterapije.

U Europi je i danas, unatoč toleranciji i brojnim „legalizacijama“ još uvijek nezamislivo javno ispijati čaj od indijske konoplje, od kanabisa.

ŠTO JE ZAPRAVO MEDICINSKI KANABIS: Medicinskim se kanabisom smatraju cvjetovi biljke  Cannabis sativa, L.  i njenih varijeteta. Razlika između medicinskog kanabisa i marihuane ( trave, ganje, marice, vutre  ili kako je god netko zvao…) jest  u tome što je medicinski kanabis uvijek jednak. Posve je prirodan, ekološki,  jer se pri njegovu uzgoju ne koriste pesticidi;  oslobođen je teških metala, potpuno je sterilan, bez plijesni i truleži i uvijek je isti, što se može usporediti s bilo kojom tabletom ili  kad kupite bilo koji lijek, od higijenske ispravnosti, roka trajanja i što je najvažnije – sastava. Točno se zna što svaki cvijet sadrži, standardiziranog je oblika i upravo zato se može govoriti o kanabisu kao lijeku,  jer  pacijentima je dobro poznato što uzimaju  i na koji način to djeluje. 

Medicinski kanabis sadrži 400 kemijskih sastojaka, koji se mogu koristiti u borbi   protiv zloćudnih bolesti.  Najpoznatiji  i najistraživaniji sastojak kanabisa   je THC (delta- 9 – tetrahidrokanabinol), koji je , primjerice, zaslužan za smanjenje mučnine pri kemoterapiji. Kako je taj spoj psihoaktivan,  treba paziti pri doziranju ( iako se nije moguće predozirati), a na tržištu upravo stoga postoje četiri potpuno standardizirana oblika s različitim omjerima THC-a.  Kanabidiol ili CBD druga je najistraživanija komponenta kanabisa, koja je pak zaslužna za poništavanje psihoaktivnog djelovanja svojstava THC-a ,  jer je kanabidiol antipsihotik. Upravo ova dva sastojka, od kojih je jedan psihoaktiv, a drugi antipsihotik, a koja se  očito svojim djelovanje „tuku“ dok se istodobno  nalaze u biljci kanabisa – kao da poručuju kako je bez analize i  znanja nemoguće primijeniti  ih na pravi način, pa i zorno predočavaju djelovanje medicinskog kanabisa i potrebu da se legalizira te se na taj način omogući njegovo korištenje iz pozicije visokokvalitetnih uvjeta, s dostupnim analizama na sofisticiranoj opremi, s jamstvom, uz visokostručno osoblje…

Kanabikultura – novi je termin u svijetu, nastao kontroliranim uzgojem kanabisa. Mnoge zemlje su prihvatile kontrolu uzgoja, dok se druge toj ideji još opiru.

OD TRAVE DO LIJEKA: Uzgoj kanabisa u medicinske svrhe u Europi  je legaliziran samo u Nizozemskoj, a od travnja ove godine i u Češkoj. Međutim, medicinski se kanabis distribuira u više europskih zemalja poput Italije, Njemačke, Austrije, Španjolske , Belgije, Finske,  djelomično i uz iznimke u Velikoj Britaniji, Švicarskoj i Švedskoj. Prema informacijama Europske koalicije za razboritu upotrebu droga ( ENCOD),  u desetak je europskih država dopuštena  osobna upotreba kanabisa. Na taj način sav posao nije prepušten farmaceutskoj industriji, a u ENCOD-u predviđaju da će i ostale europske zemlje ubrzo slijediti ove primjere.

 Izvan Europske unije  uzgoj medicinskog kanabisa legalan je u Izraelu, Kanadi i 19 američkih država, gdje ga federalni zakon zabranjuje, a državni su zakoni dopustili medicinski kanabis te se on uzgaja i prodaje. Vjeruje se da će se u SAD-u ubrzo promijeniti regulativa, jer  kako je pokazalo ispitivanje javnog mnijenja – čak 52 posto Amerikanaca slaže se s potpunom legalizacijom.  I dok , primjerice, u Nizozemskoj  pacijent  ne može sam uzgajati  biljku i reći da je to za njegovo liječenje, već uzimanje kanabisa  mogu propisati  pacijentima  licencirani liječnici, a potom pacijenti s  receptom odlaze u ljekarnu i podižu ga kao svaki drugi lijek, u SAD-u to rade na mnogo ležerniji način:  s iskaznicom, koju može dobiti skoro svatko, a  s kojom dokazuje da mu je nužan medicinski kanabis i za neke najjednostavnije zdravstvene probleme, mogu podići marihuanu u licenciranim dispanzerima. Podaci pokazuju da je 2010. godine u Kaliforniji kanabis kao lijek bio propisan za čak 350.000 pacijenata. U Coloradu i Washingtonu otišli su i korak dalje:  u potpunosti su legalizirali marihuanu, ne samo u medicinske  već i u rekreativne svrhe. Uskoro bi se  tamo mogao konzumirati potpuno slobodno, čak i bez ikakve medicinske dokumentacije, pod uvjetima  s kakvima se  sada konzumira alkohol.

I dok europska i svjetska praksa prepoznaje pozitivne rezultate istraživanja medicinskog kanabisa na zdravlje svoje populacije, brojni se hrvatski pacijenti, osobito oni oboljeli od raka, snalaze na razne načine:  nabavljaju „travu“ na crnom, kriminalnom tržištu, ne znaju što kupuju, dobivaju vrlo skupu robu punu pesticida, plijesni, truleži, sami si, bez konzultacije s liječnikom, propisuju terapiju i dozu. Na taj način ugrožavaju svoje, već ionako narušeno zdravlje.

Zagovornici legalizacije medicinskog kanabisa u Europi, kao i u Hrvatskoj, ipak upozoravaju da se ne smije miješati uzimanje kanabisa u medicinske svrhe i obično pušenje marihuane, jer iako je riječ o istoj biljci, jedno s drugim nema nikakve veze. Stoga dežurnim poručuju: legalizacija medicinskog kanabisa ne znači i legalizaciju marihuane.

Da bi se postigao potreban i kvalitetan THC -9  kod kanabisa potrebno je uspostaviti ravnotežu između tla, vlažnosti i topline u okruženju. Odnosno, prvo treba „uzgojiti“ uvjete kako bi kanabis bio ljekovit

HRVATSKA ČEKA DOKAZE…  I dok se u Europi i svijetu događaju   značajniji  koraci, organiziraju se  znanstvene konferencije i simpoziji sa sve većim brojem liječnika i znanstvenika, koji tu iznose brojne  rezultate , ali i spoznaju i stječu  nova  iskustva  dobivena  kroz istraživanja i studije – hrvatski ministar zdravlja traži znanstvene dokaze o ljekovitosti medicinskog kanabisa, zahtijeva uvid u rezultate kliničkih ispitivanja i tvrdi da dosad nema dokaza da je kanabis koristan u liječenju. Drugim riječima, Hrvatska čeka dokaze…

Po tome ispada da je uzaludan i  trud Međunarodnog udruženja za medicinski kanabis ( International Association  for Cannabinoid  Medicines – IACM), koji u  svojoj bazi podataka  čuva  oko 400 studija kliničkih ispitivanja o ljekovitom djelovanju kanabisa. Najstarija provedena studija datira iz 1970. godine,  svi su rezultati dostupni  na uvid, a uglavnom dokazuju ljekovitost kanabisa, primjerice  ublažavanjem  mučnine  od kemoterapije do anoreksije, spastičnosti kod multiple skleroze, kronične boli. Za te bolesti, navodi IACM, postoje jaki dokazi o medicinskim koristima kanabisa, ali i za niz drugih oboljenja kod kojih je pacijentima medicinski kanabis vratio kvalitetu života.

Tjalling Erkelens, vlasnik i  C.E.O. BEDROCAN-a  BV,  nizozemske tvrtke  koja  medicinski kanabis uzgaja legalno uz ISO certifikat i Ugovor s nizozemskim ministarstvom zdravlja, a godišnje uzgoji oko 450 kilograma ove ljekovite biljke.

Jedini iskorak koji je učinjen u Hrvatskoj jest promjena Kaznenog zakona i dekriminalizacija posjedovanja droge za vlastitu (rekreativnu) upotrebe. To ne znači da je posjedovanje jointa legalno, ono je i dalje kažnjivo, ali kao prekršaj, a ne kazneno djelo. Međutim, uzgoj kanabisa, čak samo jedne jedine stabljike, i dalje je ostalo kazneno  djelo. No, valja opet naglasiti da legalizacija medicinskog kanabisa nema veze s  rekreativnim pušenjem jointa!  Čak ni konzumacija nije ista. Primjerice, pušenje uopće nije medicinski način primjene  bilo kojeg lijeka, pa tako ni medicinskog kanabisa. On se na tržište  plasira kao ulje, tinktura, kao pripravak za čaj, pa čak i za kolače, a kad je riječ o ozbiljnijem postupku liječenja  –  preporuka je  inhalacija, pomoću isparivača   (vaporizer), u kojemu  vrući zrak ( oko 185 C) prelazi preko kanabisa, a potom se  hladi,  kako bi ga pacijent udahnuo.

Uglavnom,  legalizacija medicinskog kanabisa u Hrvatskoj za sada  je – tabu! Ali kad bi se krenulo tim putem, uvjeti da bi se kanabis mogao primjenjivati u medicinske svrhe jest, osim razumijevanja nadležnih ministarstava, provođenje postupka registracije lijeka, bilo centraliziranim postupkom od Europske agencije za lijekove (EMA-e) ili nacionalnim postupkom pri hrvatskoj Agenciji za lijekove i medicinske proizvode, koji pokreće isključivo proizvođač lijeka, a o navedenom ocjenu daje struka , odnosno eksperti iz tog područja. Za sada, kroz medije su poručivali iz Ministarstva zdravlja, inicijativa za legalizaciju medicinskog kanabisa išla je od udruga građana i pojedinaca, a nikad od  struke. Prepreka nije ni UN-ova konvencija, koja ni sama ne određuje što je zabranjeno, a što dopušteno, već samo propisuje da država, koja dopusti uzgoj kanabisa,  mora osnovati poseban Ured za medicinski kanabis, a on  će strogo nadzirati kvalitetu, osigurati kompletan otkup uroda i preuzeti odgovornost za daljnju distribuciju medicinskog kanabisa.  Pri tom, bilo bi  najbolje preuzeti praksu zemalja, poput Nizozemske, koja ga je već legalizirala. Ne treba, pri tom, zanemariti niti ekonomski benefit koji bi, primjerice,  legalni uzgoj konoplje donio, tim više što očito  postoji  i  dobro tržište  – za njezin izvoz, jer potražnja je veća od kapaciteta proizvodnje u svijetu.


U mnogim starim spisima, pogotovo onima s Istoka, razvidno je da se kanabis upotrebljavao u namjeri opuštanja i uživanja.

I dok u Hrvatskoj legalnog lijeka nema, sve više je zainteresiranih pacijenata, koji „guglaju“ i traže spas ili za sebe ili svoje najbliže oboljele od najtežih bolesti. Nailaze tada na imena ljudi koji su pomogli sebi i izliječili rak, kao što je to  uspjelo Kanađaninu  Ricku Simpsonu. On je, nakon izlječenja, postao autor i kreator revolucionarnog konopljinog ulja,  koje je dobio iz najkvalitetnijih sjemenki  konoplje i  smole s njezine stabljike.

 Danas su sve glasniji oni koji žele legalizaciju medicinskog kanabisa, koji bi oboljeli ljudi mogli nabavljati kod svojeg liječnika, na recept, u ljekarnama.  Ono što je važno znati: ne smije se miješati uzimanje kanabisa u medicinske svrhe i rekreativno pušenje marihuane, jer iako je riječ  o istoj biljci – jedno s drugim nema baš nikakve veze. Stoga  zagovornici legalizacije medicinskog kanabisa  nikako nisu  i  zagovornici legalizacije marihuane.

KANABIDIOL  IZ KANABISA  GASI  UZROČNIKE RAKA: Istraživači Medicinskog centra u San Franciscu, nakon punih 20 godina proučavanja, potvrdili su revolucionarno otkriće: derivaciju  čestice unutar konoplje, koja zaustavlja najagresivniji stadij metastaza raka i u potpunosti mijenja daljnje nuspojave bolesti. Riječ je o kanabidiolu (CBD), koji ima sposobnost  „gašenja“ agresivnog ID-1, gena koji uzrokuje rapidno proširenje raka,  izjavio je Pierre Desprez, jedan od članova znanstvenog tima, a „Huffington Post“  prvi je donio ovu vijest. Istodobno,  dok je u fokusu interesa Despreza bio ovaj gen, drugi je znanstvenik,  Sean McAllister, proučavao efekat CBD-a, netoksičnog i neprihoaktivnog kemijskog sastojka konoplje. Spajanjem svojih saznanja došli su do ovog vrijednog otkrića – kanabidiol  ne dopušta bolesnim stanicama širenje po tijelu. Istraživanje je započela  djelovanjem na rak dojke, a kasnije je utvrđeno da kanabidiol uništava i puno agresivnije tipove raka, kao onaj na mozgu, prostati i druge koji su uključivali visoke razine ID-1. Ovo je istraživanje prošlo fazu laboratorijskih ispitivanja i testiranja na životinjama, pa je na redu klinička studija i dozvola  za ispitivanje na ljudima.


Mag. ing .agr. Marta Gold, znanstvenica iz Hrvatske, izgradila je svoju karijeru na istraživanjima  medicinske korisnosti u Nizozemskoj.

SVJEDOČANSTVO IZ LABORATORIJA: U BEDROCAN-u se isključivo uzgaja kanabis i nema veze s preradom i distribucijom. Od 2003. imaju Ugovor s nizozemskim Ministarstvom zdravlja, u kojemu su dogovoreni uvjeti strogo ekološkog uzgoja bez ikakvih pesticida, s uvijek istom količinom THC-a. Nakon što uzgoje kanabis i odvoje cvijet,  u BEDROCAN dolaze stručnjaci posebnog vladinog ureda OMC-a ( Office for Medical Cannabis) kontroliraju kanabis, preuzimaju ga, pakiraju i distribuiraju ljekarnama.

Dakle, BEDROCAN BV je isključivo poljoprivredna kompanija, koja proizvodi suhe cvjetove kanabisa s  unaprijed poznatim omjerima kanabinoida, predvidivom količinom cvijeta. Kompanija je to koja može jamčiti za svoj proizvod. „To nas čini jedinstvenima u ovoj branši. To nije moguće nabavit na ilegalan način,  jer takva proizvodnja je moguća samo i jedino u legalnim uvjetima. Ilegalnom tržištu je broj jedan novac, a nama u BEDROCAN-u pacijent“, kaže Marta Gold.  „Mi smo u konstantnoj komunikaciji s  pacijentima, pa smo svjesni što im pomaže, a što ne. Na taj način se prilagođavamo tržištu. Naime, riječ je o posve novoj branši.  Premda, kad ste upoznati sa cijelom pričom, to zvuči ironično jer se biljka koristi pod medicinskim nazivom kao „indica“ već nekoliko tisuća godina. No, nema potrebe zamjerati liječnicima, njih nitko nije educirao, ali mogu otkriti zanimljivu činjenicu, a to je da su nam se počeli obraćati i liječnici iz Hrvatske, tako je i na Bedrocan Cannabis Masterclass-u, koji je nedavno održan u Leidenu, u Nizozemskoj, sudjelovalo i dvoje Hrvata.

Dakle, ovdje je riječ o biljci. Većina liječnika je općenito skeptična prema biljkama jer je to već treće područje pod nazivom farmakognozija, zapravo nema previše veze s modernom medicinom za koju su liječnici školovani. „ Iz toga razloga mi sada radimo na najnovijem proizvodu,  koji ide na klinička istraživanja sljedeće godine, a koji će sadržavati točno poznate omjere povoljnih kemijskih spojeva, a koji se prirodno nalaze na cvijetu, analogno se razvija isparivač koji će služiti za uzimanje lijeka. Sljedeće godine mi je u planu upisati doktorat,“ kazuje nam Marta, „koji ću također odraditi u kompaniji, na medicinskom kanabisu. Prije nekoliko godina u Hrvatskoj sam  osnovala udrugu „Zeleni svijet“, s nekolicinom istomišljenika, kako bi pomogli pacijentima u Hrvatskoj kojima je potreban lijek na bazi kanabisa. Neki  od njih, nažalost, imali  su problema sa zakonom,  zbog uporabe kanabisa u medicinske svrhe, jer zakon jednostavno ne vidi razliku. Jednom kada Hrvati shvate da postoji razlika između medicinske i rekreativne uporabe, doći će i do promjene zakona. Tako je bilo i u drugim država, a najnovija u nastojanju da se nešto promijeni jest Rumunjska.“


Biljke medicinskog kanabisa u BEDROCAN-u uzgajaju se u kontroliranim uvjetima, ekološki, bez pesticida, s uvijek istom količinom THC-a, kako bi pacijenti bili sigurni da uvijek dobivaju isti lijek.

S obzirom da  je „Zeleni svijet“  postao udruga koja nije dobro organizirana, po mojem osobnom mišljenju, kazuje nam Marta,  odlučila sam biti njihov pasivni član, a s vremenom  okupiti  specijalni tim ljudi koji su visoko educirani. “ Dakle, Hrvatska će imati svoj profesionalni znanstveni tim i onda ćemo se prijaviti za uzgoj u istraživačke svrhe. Koliko mi je poznato, u  Hrvatskoj je moguće uzgajati, samo je potrebno ishoditi dozvolu ministra. To vrijedi za bilo koju svrhu uzgoja: industrijsku, medicinsku i istraživačku. Trenutno sam u pregovorima s nekoliko sveučilišta. Kako sam rekla, pripremamo znanstveni hrvatski tim za predstavljanje medicinskog kanabisa u Hrvatskoj. Riječ je o  specifičnoj  branši,  jer za posao  uzgajanja medicinskog kanabisa u zaštićenom (zatvorenom) prostoru zahtijeva puno znanja. U cijeli je proizvodni proces  uključeno puno fizike, primjenjivanje vanjskih uvjeta u unutarnjem prostoru i slično, što čini ovaj posao posebnim. Također nam se javljaju i razni hrvatski poduzetnici koji bi rado investirali ili pak poljoprivrednici koji bi proizvodili. Dakle, u principu cijela infrastruktura postoji, pitanje je vremena kada će vlada omogućit razvoj takve infrastrukture. Činjenica je da je na našim prostorima za vrijeme bivše države proizvedeno konoplje i konoplje, sve za potrebe europskog tržišta. Ja se svaki dan pitam zašto tako ne bi bilo isto i  sada, na našim prostorima, pod čvrstom kontrolom vladinog ureda, samo s  medicinskim kanabisom?“

Tekst: Dolores Hrženjak, preneseno iz magazina Vital