U ponedjeljak, 25. rujna, u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, promovirana je nova knjiga, djelo od tri priče, Omera Raka. Knjigu je objavila nakladnička kuća Literris, koja se profilirala kao nakladnik knjiga pisanih istančanim ukusom i visokim književnim stilom. O knjizi su govorili Dražen Katunarić, kao nakladnik, Nera Karolina Barbarić i Žarko Paić…
Omer Rak, rodom iz Šibenika, politolog, cijeloga radnoga vijeka privržen je riječima; tijekom godina radio je kao vanjski suradnik najvažnijih tiskanih hrvatskih medija i nekih specijaliziranih publikacija. Pisao je osvrte i komentare o kulturi, bioetici, medijima, znanosti i modernim društvenim fenomenima. Napisao je više nagrađivanih i uprizorenih ili emitiranih radio i kazališnih dramskih tekstova (Prizivanje duhova, Pupak usrid svita, Sablasni šešir, Malo, veliko, Kvrgavo drvce). Objavio je i dvije knjige eseja, Stoljeće na početku (Profil, Zagreb, 2008.) i Mistični simboli zavičaja (Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić”, Šibenik, 2019.) te vrlo zapažene romane Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina, 2017., i Kultna posuda, 2019. (oba u izdanju Frakture, Zaprešić) te Oneiricon (V.B.Z., Zagreb, 2021.) i najnoviju, upravo javnosti predstavljenu knjigu priča Ovdje, ondje&trans. U pripremi mu je opsežna studija pod radnim naslovom Okultni duh moderne, o astrološkim i okultnim sposonostima i sklonostima zagrebačkoga arhitekta Aloisa Vjekoslava Bastla, u astrološkoj literaturi poznatog kao Uranus.
Naime, Omer Rak je pasionirani tragalac i istraživač prapovijesnih simbola, posebice onih iz doba neolita. Dio svojih zapažanja i otkrića objavio je u studiji o neolitičkom simbolizmu, Danilski riton: struktura i simbolika kultne posude iz srednjeg neolitika (Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić”, Šibenik, 2008.), koja je 2011. prevedena na engleski (The Rhyton from Danilo: Structure and Symbolism of a Middle Neolithic Cult-Vessel), a objavio ju ugledni nakladnik Oxbow Books iz Oxforda. Stoga je lako razumjeti zašto je Omer Rak, kao educirani pisac, naklonjen ezoteriji i mistici, posegnuo za tim književnim alatom i u knjizi Ovdje, ondje&trans i zašto misticizam “ne tretira sa stajališta njegove religijske dimenzije, već iz perspektive individualnog iskustva koje je istodobno i psihološko i književno”, odnosno – kako je to na promociji naglasio Žarko Paić – kao misterij.
Sadržajno, svaka se Rakova priča u ovoj knjizi temelji na izmišljenim, posebnim situacijama i likovima, a upravo ono mistično, duhovno armira knjigu, sadržajno na taj način ispirući u suvremenoj književnosti vrlo prisutnu komercijalnu duhovnost. „Prva priča, „Omara“, u svom je subsadržaju prožeta snažnom ezoterijskom potrebom dviju obitelji da očuvaju stanovitu tajnu melodiju, nastalu tijekom Drugoga svjetskoga rata. Držeći „ ključeve harmonije“ postrance od javnosti izazvat će nekoliko tragičnih smrti, ali se svoje tajne moći neće odreći. Omara kao metereološki pojam u toj je priči samo dobra Rakova literarna kulisa.
Druga pak priča, „NLO nevjesta“ (u podnaslovu koje se nalazi objašnjenje zašto knjiga nosi taj naslov!), drugi je tip autorove fascinacije nadnaravnim, ezoterijskim i mističnim. Glavni likovi, novinar fetišist i mlada znanstvenica paranormalnih ideja, dovode čitatelja do rubne uvjerenosti kako je moguće općiti s vanzemaljcima i na svijet donositi hibridnu djecu. Sve to pomalo je u skladu s trendom osporavanja ili odobravanja umjetne inteligencije, no priča je načela dubinski problem: dokle seže realni svijet i kako se usuglasiti s nerealnim, nadnaravnim, odnosno nepoznatim.
Treća Rakova priča, „Dečka“, trusni je teren na kojem se ovaj autor, izgleda, baš dobro osjeća i svako toliko mu se vraća. Potajno sam uvjerena da je za ovu priču pronašao inspirativni korijen u vlastitom romanu „Oneiricon“, u kojem je započeo kontempliranje o muško-ženskim odnosima, svjesnom i nesvjesnom, požudi i ljubavi (više požudi nego ljubavi!). Sadržajno, priča prati preobrazbu časne sestre Fulgencije, ludo zaljubljene (kaže Rak) u aseksualno opredijeljenog don Ružarija, koji se predao ontološkim vrijednostima vjere, odbacujući tjelesne užitke. Časna Fulgencija postaje žrtvom svoje požude, koju u zatvoru, gdje je dospjela nakon što je ubila bivšu djevojku don Ružarija, utažuje s – drugom ženom. Autor za ovu prigodu stvara čak novu riječ – dečka…“ – https://radiogornjigrad.blog/2023/07/03/nera-karolina-barbaric-o-knjizi-prica-omera-raka-ovdje-ondjetrans/)
U ovoj knjizi, istaknuli su to i predstavljači na promociji, autor je zašao u ontološka propitivanja, ali to čini estetizirano, potičući na razmišljanje, ali i nudeći, kroz sve tri priče, mnoštvo emocija i odgovora na vrlo moderna pitanja o spolnosti, misterijima u mediteranskim sredinama i čuvanju tajni u svrhu zaštite časti, o mogućnostima tehnološke revolucije i stvaranju hibridnoga čovjeka. Rak, dakako, između redaka sugerira i odgovor: ljudska bića trče za vremenom i bježe od dosade. A kao dobar pisac, „ostavlja svakoj duši sposobnost sanjarenja“.
Ovu knjigu svakako pročitati.