Nakon dugih mjeseci zatvaranja, središnji dio otoka Hvara, Jelsa i okolna mjesta poput Vrbanja, živnula su s novom ponudom iz žmula i pijata, obogaćenoj prelijepim stihovima na izvornom dijalektu što su ih ponudile u svojim knjigama dvije iskusne pjesnikinje, Marica Buratović i Nela Vrkljan…
Mediteran u čaši, tanjuru i u povijesnom nasljeđu jest pravi način promocije svega najbojeg od Hvara – moto je iz Turističke zajednice općine Jelsa, koja je manifestacijom „Wine, olive & heritage festival“ pokazala, ove godine drugi put, važnost otkrivanja i promocije hvarskih vina, maslinovih ulja i drugih izvornih otočnih proizvoda te promoviranje poetske kulture na hvarskom idiomu. Premda je Festival namijenjen turistima, najbolje od Hvara domaćini su osmislili kako bi potaknuli i lokalno stanovništvo da podupre ideju o načinu života s otočkom potkom u mediteranskom krajoliku. Prema ideji direktorice TZ Općine Jelsa, Marije Marjan, u prvi plan su istaknuti otočni proizvodi kako bi se istakla važnost otoka i malih gradića poput Jelse u velikoj obitelji Mediterana, kojem – prema UNESCO popisu nematerijalne baštine, otoci Brač i Hvar pripadaju od 2013. i dijele zajedničke protokole o mediteranskoj prehrani i načinu života s ostalim odabranim članicama.
Novost ove manifestacije jest online spajanje s međunarodnim mediteranskim Festivalom mladih građanki i građana Mediterana – AJCM (Atelier des Jeunes Citoyens et Citoyennes de la Méditerranée) na kojem je Jelsu kao članicu hrvatskoga kruga FACM (Fondacije građana i građanki Mediterana) predstavila Andrea Bojanić. Na Festivalu su sudjelovali mladi iz 14 zemalja, iz svih dijelova Mediterana, koji su Jelsu upoznavali preko online radionice „Mediteranski storytelling“ .
W,O&H festival ove je godine u Jelsi održan od 24. do 27. lipnja i svratio je pozornost na onaj dio otoka koji turisti ne vide na prvi pogled, ali se sve vrijeme svoga boravka na otoku s njim susreću: vinari, uljari, opegeovi koji proizvode izvorne kozmetičke i druge pripravke, lokalni umjetnici te u općoj kulturi vrlo popularni pjesnici koji pišu na hvarskom idiomu – svi oni, mogli smo to vidjeti tijekom četiri vruća ali vrlo ugodna i osmišljena dana Festivala, čine ono nešto najbolje od Hvara.
No, lipanj na Hvaru počeo je zapravo samozatajnim otvaranjem Dana Matija Ivanića, 12. 06., u lijepo uređenom Domu Matije Ivanića u Vrbanju. Članovi Udruge Merokul i ekonomistica Ana Čubre organizirali su izložbu dječjih radova i niz predavanja s eminentnim stručnjacima o Matiju Ivaniću. Prof. dr. sc. Josip Vrandečić govorio je tako o Dalmaciji u doba Matija Ivanića, izv. prof. dr. sc. Mateo Bratanić o Sjećanjima na Matija Ivanića, a doc. dr. sc. Marko Rimac o Matiju Ivaniću u odnosu na stare i nove historiografske izvore. No, zašto je Matij Ivanić toliko bitan za „varbonjsku“ i hvarsku kulturu? Od 1510. do 1514. grad Hvar i cijeli otok bili su prizorištem žestoke pučke pobune i krvave plemićke odmazde. Ti događaji, u kojima su eksplodirale brojne društvene i ekonomske proturječnosti, nisu ostali bez odjeka. Venecija je hvarske događaje pratila s osobitom pozornošću, a njihov ljetopisac Marino Sanudo, osupnut vijestima s Hvara, napisao je knjigu o pobunjenom hvarskom kondotijeru Matiju Ivaniću i o njegovim suborcima. Pobuna hvarskih pučana, premda potaknuta bahatim i oholim ponašanjem dijela hvarskih plemića, bila je prije svega krvava opomena Mlečanima da promijene ponašanje u dalmatinskim kolonijama, a bila je to i tipična renesansna obrana dostojanstva osobe u mediteranskom okruženju. Dio uzroka krvavih hvarskih događaja ne treba stoga tražiti preveć duboko jer su se oni začeli u temperamentu lokalnoga stanovništva, što je uočio i providur Sebastian Giustiniani, koji je podrugljivo, ali i točno, rekao da “u čitavoj Dalmaciji cvate jaka oholost i napuhanost plemića, smještena sred neznanja i siromaštva.” No, hvarski su događaji ukazali da je otok Hvar vrlo eksponirani dio Mediterana na kojem su početkom 16. stoljeća buktali radikalni pokreti.
Grad Stari Grad, naslonjen na svoju inspirativnu povijest, kao pokrovitelj, zajedno s Pavino vinima i sponzorima pokazali su visoki senzibilet za svoju sredinu i okruženje te poduprli ovo istaknuto događanje.
Kraj lipnja nije, međutim, donio samo početak berbe levande i vruće noći na otoku već i mnogo lijepih stihova o kralju svih otoka – Hvaru. Ali i o drugim mediteranskim, odnosno otočnim simbolima zbog kojih svi otočani boluju od – nostalgije. Naime, tijekom Festivala u Jelsi, u kulturnom dijelu programa, 26. lipnja predstavljena je knjiga Marice Buratović – Mãslini jazȉkon mãtere. Nova je to knjiga autorice koja je otočkoj kulturi donijela već nekoliko vrijednih djela temeljenih na baštini i očuvanju baštine.
U osnovi kroničarka hvarskoga podneblja, Marica se Buratović ovaj put osmjelila opjevati Maslinu – jedan od temeljnih simbola Mediterana. A kako je to učinila, kazivao je najbolje Miroslav Mićanović u recenziji na knjigu: „Maslina iz riječi u riječ, iz pjesme u pjesmu, izrasta u ono što oblikuje život, jer upravo je ona (maslina) istodobnost koja omogućava opstanak, trajnost, prisutnost“… Ili – „Pučko-molitveni karakter pjesama upućuje na potpunu predanost tradiciji kao neiscrpnom vrelu pjevanja i pisanja, na odanost mediteranskom prostoru…“
Ništa manje Mediterana i otoka nije pak na svoju književnu večer donijela Nela Vrkljan, koja je svoju zbirku pjesama na čakavskom idiomu Ča mõre mőre predstavila 27. lipnja. Ova pjesnikinja otok Hvar i život na otoku razmatra kao živi entitet. „Bez suvišnih detalja, nepotrebnih efekata, karikiranja, pjesnikinja je, načinom svojstvenim zrelim autorima, obradila anatomiju otoka Hvara – premda to za puni doživljaj njezine poezije može biti bilo koji otok… – stoji u pogovoru knjige.
Dočim, književnik Nikola Kuzmičić kaže: „Nela Vrkljan iskustvu života na otoku pristupa kao učiteljici koja daje korisne savjete, a ona ih vrijedno zapisuje. „ Činjenica je da njeni stihovi posjeduju začudnu slikovnost, pa joj pjesme pokazuju ljepotu otoka i/ili emocije vezane uz otok i život na otoku gotovo opipljivima, a stilske se figure duboko urezuju u pamćenje.“
Ljeto je, eto, na središnjem Hvaru započelo najboljim od najboljeg: stotinu i deset godina organiziranog turizma u Jelsi, mistu nasrid Hvara, jamstvo je da su izvornost, održivost i poštovanje prema krajoliku destinacije utkani u cjelokupnu ponudu.
Ipak je to Mediteran!
Tekst: N.K. Barbarić, Fotografije: Arhiv magazina Svijet i portala svijet.com.hr, Julio Frangen