U Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, jučer je održana proslava dodjele nagrada Kristalni svijet za najbolje fotografije na temu Priroda u doba corone i promovirana knjiga čakavske poezije Ča mõre mőre, autorice Nele Vrkljan…
Nakon dugih mjeseci zatvaranja i nedogađanja u kulturi šutjele su i muze. No, u ugodnoj atmosferi popularne zagrebačke Knjižnice Bogdana Ogrizovića sinoć su se ponovno oglasile kroz poeziju, fotografiju posvećenu prirodi i glazbu. Ondje je, naime, promovirana knjiga čakavske poezije intrigantnoga naslova Ča mõre mőre, zagrebačke pjesnikinje hvarskoga porijekla, Nele Vrkljan. Najboljim fotografijama s natječaja magazina DOM&VRT i portala lijepimojdom.com, koji je upriličen na temu Priroda u doba corone, dodijeljene su nagrade i uručune zahvale za promicanje baštine, očuvanje jezika i prirode.
Magazin za dizajn i kulturu stanovanja DOM&VRT, i portal lijepimojdom.com, početkom godine raspisali su natječaj za najbolju fotografiju na temu Priroda u doba corone, na koji se javilo više od trideset autora s ukupno oko 150 iznimnih fotografija. Žiri, u sastavu – Boris Šimundić, novinar i politolog, Sonja Braut, novinarka, Ferdo Soprano, kustos i novinar, Marijan Grakalić, književnik, i Nera Karolina Barbarić, urednica magazina i portala, kao najbolje odabrali su sljedeće fotografije:
– u kategoriji profesionalne fotografije Kristalni svijet dobila je fotografija Savica, autora Ognjena Karabegovića;
– u kategoriji dokumentarne fotografije Kristalni svijet je dobila fotografija Ljetna nostalgija, autorice Zrinke Zagorec;
– u kategoriji amaterske fotografije Kristalni svijet odlazi na Hvar za fotografiju Bez naziva, autorice Jasenke Bosnić.
Kristalni svijet za najbolju amatersku fotografiju (desno) uručit ćemo Jasenki Bosnić u kolovozu na RudinArtu
Ognjen Karabegović, dobitnik Kristalnoga svijeta za najbolju profesionalnu fotografiju, rođen je u Banja Luci, gdje se i školovao. Fotografijom se bavi od gimnazijskih dana, dok njegovo ozbiljnije bavljenje s profesionalnom, odnosno umjetničkom fotografijom počinje dolaskom u Fotoklub Zagreb, 2006. godine.
To je zapravo i početak njegova sudjelovanja na mnogim natječajima i izložbama, te na međunarodnim susretima, od kojih izdvajamo – Međunarodni ”Photofestival” u New Yorku, Međunarodnu izložbu ulične fotografije u Skopju, izložbu u organizaciji Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu itd. Radove objavljuje u raznim stručnim i specijaliziranim časopisima i revijama, poput – Digitalfoto (Hrvatska), Reuters, Photo (Francuska), Travel magazin (Hrvatska), Riders Digest (Hrvatska). Ognjen Karabegović prisutan je na većem broju domaćih i inozemnih web portala za fotografiju, a radi kao stalni suradnik, fotoreporter, zagrebačke novinske fotoagencije HALOPIX, od 2011. Do sada je priredio 8 samostalnih izložbi fotografija.
Zrinka Zagorec, dobitnica Kristalnoga svijeta za dokumentarnu fotografiju, studentica Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, smjer industrijski dizajn, na Natječaj je poslala pet izvrsnih dokumentarističkih i vrlo uspješnih te fotografski zrelih fotografija. Završila je Prirodoslovno-matematičku gimnaziju, ali umjetnost je oduvijek prisutna u njenom životu. Pohađala je školu crtanja te glazbenu školu. Godine 2014. godine imala je samostalnu izložbu crteža, a crtanjem se nastavila baviti i nakon toga. Voli pjevati i bavi se pisanjem; više puta je sudjelovala na državnom Lidranu te raznim literarnim natječajima. Ne voli, kaže, prolaznost, pa se odlučila baviti fotografijom kako bi mogla ovjekovječiti važne trenutke. Obožava putovati, a mir pronalazi kroz oko kamere u valovima Jadranskog mora te na svojoj terasi s pogledom na vrt u Prigorju. Nagrađena je njezina fotografija Ljetna nostalgija.
Jasenka Bosnić, porijeklom iz Poljica na otoku Hvaru, dobitnica Kristalnoga svijeta za amatersku fotografiju, živi u Rudini kraj Staroga Grada. Članica je mandolinskoga sastava KUD iz Jelse, a osnivačica je i donedavna voditeljica Folklornoga društva Starogrojčica u Starom Gradu, u kojem i sama pleše. Organizatorica je ljetnih manifestacija u Rudini, koje se odvijaju pod nazivom Rudin art, gdje – ove godine po 20. put – ugošćuje brojne eminentne umjetnike iz svijeta likovne umjetnosti, poezije, glazbe, stripa, skulpture…No, Jasenka Bosnić je i zaljubljenica u prirodu, koju strastveno dokumentira fotoaparatom. Bavi se i slikanjem, a motivi su joj uglavnom oni s njenih fotografija – dakle, priroda! Zagovornica je mediteranskoga načina života, u svom okruženju potiče očuvanje baštine i prirode, uzgajanje izvornih otočnih biljnih vrsta. Redovito sudjeluje u aktivnostima Festivala divljeg bilja, Festivala levande, Aroma festa, svega živoga što se tiče prirode…
Knjiga čakavske poezije, autorice Nele Vrkljan, zadivljujuće je toplo prihvaćena među publikom, premda su stihovi pisani hvarskim idiomom. Ima se to zahvaliti i izvrsnoj interpretaciji autorice te Nikole Kuzmičića, književnika i teologa, koji je kao uvodničar-recenzent u knjizi također čitao njezine stihove i knjigu predstavio na eksplicitan i duhovit način.
Nela Vrkljan nagrađivana je hrvatska pjesnikinja i autorica, sudionica brojnih pjesničkih tribina i susreta, a osim poezije na standardu i hvarskoj čakavštini, objavila je i više knjiga za djecu. Njezin poetski rad očituje se u pedantno, gotovo scenaristički građenim stihovima. U ovoj knjizi ona je progovorila jezikom nove čakavske poezije, pune onoga što bi Kundera nazvao nostalgičnom nostalgijom – ili žudnjom za nostalgijom, a stihovi su joj isprepleteni trima najvažnijim odrednicama gotovo cijele plejade otočnih autora: majkom, vjerom i otokom.
Početak njezine umjetnosti zapravo je dječja poezija. No, zahvaljujući svom iskričavom smislu za humor i samoironiju, okrenula se i čakavskoj poeziji, u kojoj je istisnula brojne raznovrsne i duboke emocije, pospremivši u stihove ono što u dječjoj literaturi nije dotakla – a to je njezin ustvari nedovršeni ili do kraja neproživljeni život na otoku: premda više niti žudi niti otok osjeća na isti način, ona kroz poeziju osjeća i milost i nemilost toga života, ostavljenog u prošlosti. Njeni stihovi na čakavskom zato posjeduju neobičnu slikovnost, koju vješto dalje razvija, pa joj pjesme pokazuju ljepotu i/ili emocije gotovo opipljivima, a njene se stilske figure duboko urezuju u pamćenje. I sama autorica za to kaže, parafrazirajući poznatu kinesku poslovicu: „Ako slika vrijedi tisuću riječi, pjesma tada vrijedi tisuće slika…“
Slojevito građena, knjiga poezije Ča mõre mőre Nele Vrkljan zapravo je definicija njene neiscrpne duboko intimne nostalgije, koja joj je poslužila kao plemeniti povod za poetsko izricanje lijepih i iskonskih osjećanja, Radosti, Ljubavi, Poštovanja, Divljenja. Ali i onih negativnih, Prijezira, Ljubomore, Škrtosti, Bola. Bez suvišnih detalja, nepotrebnih efekata, karikiranja, pjesnikinja je na sofisticari način, svojstven zrelim autorima, obradila anatomiju otoka Hvara – premda to za puni doživljaj njezine poezije može biti bilo koji otok…
Oduševljena „intimnošću stihova“ Nele Vrkljan, slikarica Anita Krolo napravila je naslovnicu za knjigu. Kao samouka slikarica, Anita Krolo već više od 30 godina živi doslovce između izložbi i atraktivnih poslova, poput dizajniranja i oslikavanja tepiha, odnosno predmeta s oznakom izvornosti, poput hrvatskoga kišobrana, izrade slika za atraktivne kalendare eminentnih naručitelja.Itd. Osim toga, bavi se i oslikavanjem namještaja u chabby chic stilu. Do sada je imala više od sedamdeset samostalnih izložbi, od Beča, Amerike, Kuvajta, do Ujedinjenih naroda. Česti motivi su joj – oni iz žive prirode: cvijeće, puno cvijeća, more i Dalmacija…
No, ta mala velika proslava fotografije i poezije ne bi nas na takav način dirnula da cijeli ugođaj nije glazbeno oblikovao pjesnik i glazbenik, također hvarskoga porijekla, Neven Dužević. Izniman kao pjesnik, izniman kao glazbenik…
Fotografije: Ognjen Karabegović, Vini Božiković i arhiv magazina DOM&VRT